Štulić ili Ceca – koga preferiraju mladi?

Povodom Mjeseca glazbe, Hrvatska diskografska udruga održala je tribinu pod nazivom ‘Playlista naših mladih: Koga poznaju milenijalci – Štulića ili Cecu?’. Okupljena struka, zajedno sa zainteresiranim ljubiteljima glazbe, došla je do zajedničkog zaključka.
Hrvatska diskografska udruga (HDU) danas je održala prvu od brojnih aktivnosti u sklopu obilježavanja Mjeseca glazbe u Zagrebu. U Kinu Europa, glazbeni znalci (novinar, kritičar i autor Hrvoje Horvat, kreativna direktorica Croatia Recordsa Nikolina Mazalin, glazbena novinarka i kolumnistica Maja Trstenjak, glazbenik i član grupe Pravila igre Goran Belošević te donedavna studentica, a danas novinarka Ivona Lenard) razgovarali su na tribini pod nazivom Playlista naših mladih: Koga poznaju milenijalci – Štulića ili Cecu? te se dotaknuli trendova slušanja glazbe kod mladih i utjecaja na njihovu glazbenu kulturu.

Na tribini je postavljeno mnogo pitanja o glazbenim preferencijama mladih u Hrvatskoj, a dotaknule su se i teme autorskih prava i intelektualnog vlasništva te legalnih načina konzumacije glazbe. Cjelokupna rasprava, nakon gotovo dva sata trajanja, završila je pitanjima zainteresirane publike koja je ispunila dvoranu Muller u Kinu Europa do posljednjeg mjesta.
Pristup glazbi danas uvelike je različit onome prije 20-ak godina, no ljubav prema glazbi je postojana, i ona se sluša sve više, bilo kad i bilo gdje. Promjena tog pristupa najviše zahvaća upravo milenijalce i pripadnike generacije Z, a ona se ne bi trebala percipirati negativno jer svako doba nosi svoje popularne trendove za mlade, što treba prepoznati i tome se prilagoditi. Jednu od novih navika u modernom dobu čini glazba nadohvat ruke u željenom trenutku, što je potvrdio i IFPI (Međunarodna diskografska organizacija) svojim istraživanjem. Kada je pak riječ o odabiru žanrova, čitav raspon glazbenika od Štulića do Cece može predstaviti svojevrsni uzor mladima, no konačni izbor žanra nije lako definiran, jer na njega utječu brojni faktori.


Glazbeni se stilovi danas u velikom dijelu uopćavaju i međusobno isprepleću, pa je kod brojnih glazbenika vidljiv utjecaj različitih stilova. Na domaćoj glazbenoj sceni postoji veliki vanjski utjecaj, zbog čega trendovi i popularnost glazbe variraju među mladima. Utjecaji i glazbeni uzori za njih su brojni, stoga je danas teško kategorizirati preferencije po žanrovima, istaknuli su govornici.
Danas folk glazba ne predstavlja kontroverzni odabir kako se nekada smatralo, zaključili su prisutni, jer i ostali žanrovi često kriju diskutabilne tekstove pjesama te utjecaje koji se mogu različito percipirati.
Hoće li se milenijalci, dakle, prikloniti više takvoj glazbi ili ustaljenim žanrovima koji predstavljaju i najpopularnije u svijetu, poput pop, rock ili electronic glazbe – nije moguće zaključiti u kompletnim krajnostima, već prihvatiti činjenicu da se glazbeno tržište polako puni različitim varijacijama žanrova gdje svatko pronalazi ono što mu najbolje odgovara. No, ono što bi svakako bilo potrebno, rečeno je, jest da se mladima kroz obrazovni ili bilo koji drugi edukativni program približe znanja i kultura iz moderne glazbe, posebice u vrijeme kada su „bombardirani“ sa svih strana različitim izborima glazbe.

Ono što je isto važno, kada je o mladima riječ, jest osvijestiti ih o autorskim pravima, intelektualnom vlasništvu i legalnom korištenju glazbenih djela, pri čemu značajnu ulogu imaju strukovne organizacije, ali i mediji. U medije ulaze i glazbene kritike, ali najčešće se javljaju tzv. showbiz vijesti te glazbeni programi u kojima se senzacionalističke vijesti o glazbenicima ne mogu izbjeći.
„Tehnološke promjene u načinu konzumiranja glazbe unazad petnaestak godina potpuno su izmijenile današnje navike slušatelja. Ne samo mlađe, nego i starije publike, pa je danas mobitel mnogima postao glavna centrala za slušanje glazbe. Uz veliki priliv mobilne glazbe, glavno pitanje za proizvođače, tj. autore, diskografe i izvođače postalo je ono o njihovim pravima, ili kako adekvatno naplatiti korištenje svoje glazbe na internetskim platformama i streaming servisima. Uz to ide i prošlogodišnja anketa u kojoj se jasno vidjelo da domaća publika voli glazbu, ali najviše kad je besplatna ili jako jeftina. Upravo od tuda potječu mnogi problemi s kojima se danas susreće scena kod nas, a jedan od njih je i kako steći što više publike u takvim uvjetima rada, od koncerata do prodaje CD-a. Imamo puno dobre glazbe, ali je teško progurati je do široke publike na terenu“, izjavio je ovom prilikom jedan od gostiju, Hrvoje Horvat.
O tome kako dobru glazbu zaista progurati široj publici, a posebno je približiti mladima, nakon zanimljive rasprave u Kinu Europa zaključeno je – prilagodimo se novim vremenima i trendovima, a na koncu, i novim generacijama.
„Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati na današnjoj tribini vezano uz glazbene trendove među mladima. Smatram da bi ovakvih rasprava trebalo biti kudikamo više kako bi se stekla kolektivna svijest među novim generacijama o modernim i digitalnim načinima konzumiranja glazbe (streaming servisi), kao i svim stranama koje su uključene u stvaranje iste. Glazba je umjetnost koja nas svakodnevno okružuje i kao takva se nipošto ne smije zapostavljati. Trend digitalizacije je neizbježan te ga moramo što prije prihvatiti kako bi na najbolji mogući način shvatili percepciju Z generacije“, rekao je Goran Belošević.

Kroz cijeli mjesec ljubitelje glazbe očekuju i prigodni nagradni natječaji te druga zanimljiva iznenađenja. Sve informacije o aktivnostima povodom Mjeseca glazbe dostupne su na službenoj web stranici HDU-a te HDU Facebook stranici.

Krizevci
20/04/2019, 4:18 am

Bez padalina
6°C
Trenutni pritisak: 1030 mb
Vlažnost: 78%
Brzina vjetra: 4 km/h S
Izlazak sunca: 5:52 am
Zalazak sunca: 7:37 pm