10 godina projekta očuvanja gnijezda bijele rode u Hrvatskoj

U proteklih 10 godina, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost građanima je isplatio više od 2 milijuna kuna s ciljem zaštite gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia). Rezultati su to projekta pokrenutog 2009. godine, u sklopu kojeg se dodjeljuje naknada od 700 kuna građanima na čijim se krovovima kuća ili gospodarskih objekata nalaze takva gnijezda.

„Kroz priču o Klepetanu i Malenoj u velikoj se mjeri podigla svijest građana o prisutnosti i važnosti roda. Njihov život je neizostavno vezan za seosku sredinu i ljude i idealan je pokazatelj bioraznolikosti i suživota čovjeka i prirode“ – rekao je direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Rode svoje mlade najradije podižu u sklopu manjih gospodarstava, na kojima se osim poljoprivrednih kultura mogu naći i razne domaće životinje. Međutim, njihova gnijezda mogu biti teška i do 1 tone, zbog čega može doći do oštećenja krovišta. Predstavljajući rezultate projekta na obilježavanju desetogodišnjice projekta održanom u Fondu, njegova voditeljica Vesna Cetin Krnjević je pojasnila kako je cilj programa sufinanciranja bio i bit će očuvati njihova staništa, a samim time i biološku raznolikost te jedinstvenost ruralnih područja u kojima borave ove močvarne ptice. „Ponosna sam što smo kroz ovaj projekt s više od 2 milijuna kuna podržali oko 450 gnijezda bijele rode u suradnji s 12 hrvatskih županija.“ rekla je Cetin.

Do iznosa sufinanciranja došlo se jednostavnom matematikom. Naime, težina gnijezda ima negativne posljedice za krovišta kuća i prema procjeni stručnjaka takva krovišta moraju se rekonstruirati svakih 10 godina, a iznos potreban za taj zahvat iznosi oko 15.000 kuna. Sa godišnjom naknadom od 700 kuna, kroz deset godina, vlasnicima se osigurava.

U Hrvatskoj se, prema evidencijama programa praćenja rodnih gnijezda, gnijezdi oko 1.100-1.300 parova bijelih roda te se njihov broj smatra stabilnim, iako je evidentirano smanjenje od oko 16%. Kao mjere očuvanja vrste, ključno je čuvanje njihovih hranilišta, koji obuhvaćaju mozaička poljoprivredna staništa, travnjake i močvarna područja i funkcioniranje oporavilišta, poput AWAP-a ili utočišta za rode „Dravske priče“. Također, s obzirom da je najčešći broj ozljeda roda uslijed strujnog udara, važna je i suradnja s HEP ODS-om na projektu očuvanja rodinih gnijezda, ali i čuvanje gnijezda na objektima u vlasništvu građana, čemu uvelike pomaže i program sufinanciranja od strane Fonda.

Sisačko-moslavačka županija prednjači u broju gnijezda bijele rode u Hrvatskoj, s oko 430 gnijezda, od kojih je oko 160 upravo na krovovima. Njihov tim osim monitoringom bavi se i zbrinjavanjem ozlijeđenih ptica te raznim drugim edukativnim aktivnostima, uz konstantnu suradnju s vlasnicima objekata na čijim krovovima se nalaze gnijezda. Najveći broj gnijezda nalazi se u blizini Kopačkog rita zbog izobilja hrane.

Pratite nas na društvenim mrežama!