10 godina projekta očuvanja gnijezda bijele rode u Hrvatskoj

Uproteklih 10 godina, Fond za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost građanima je isplatio više od 2 milijuna kuna sciljem zaštite gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia). Rezultati suto projekta pokrenutog 2009. godine, u sklopu kojeg se dodjeljujenaknada od 700 kuna građanima na čijim se krovovima kuća iligospodarskih objekata nalaze takva gnijezda.

„Krozpriču o Klepetanu i Malenoj u velikoj se mjeri podigla svijestgrađana o prisutnosti i važnosti roda. Njihov život je neizostavnovezan za seosku sredinu i ljude i idealan je pokazateljbioraznolikosti i suživota čovjeka i prirode“ – rekao jedirektor Fonda Dubravko Ponoš.

Rodesvoje mlade najradije podižu u sklopu manjih gospodarstava, nakojima se osim poljoprivrednih kultura mogu naći i razne domaćeživotinje. Međutim, njihova gnijezda mogu biti teška i do 1 tone,zbog čega može doći do oštećenja krovišta. Predstavljajućirezultate projekta na obilježavanju desetogodišnjice projektaodržanom u Fondu, njegova voditeljica Vesna Cetin Krnjević jepojasnila kako je cilj programa sufinanciranja bio i bit će očuvatinjihova staništa, a samim time i biološku raznolikost tejedinstvenost ruralnih područja u kojima borave ove močvarne ptice.„Ponosna sam što smo kroz ovaj projekt s više od 2 milijuna kunapodržali oko 450 gnijezda bijele rode u suradnji s 12 hrvatskihžupanija.“ rekla je Cetin.

Doiznosa sufinanciranja došlo se jednostavnom matematikom. Naime,težina gnijezda ima negativne posljedice za krovišta kuća iprema procjeni stručnjaka takva krovišta moraju se rekonstruiratisvakih 10 godina, a iznos potreban za taj zahvat iznosi oko 15.000kuna. Sa godišnjom naknadom od 700 kuna, kroz deset godina,vlasnicima se osigurava.

U Hrvatskoj se, prema evidencijama programa praćenja rodnihgnijezda, gnijezdi oko 1.100-1.300 parova bijelih roda te se njihovbroj smatra stabilnim, iako je evidentirano smanjenje od oko 16%. Kaomjere očuvanja vrste, ključno je čuvanje njihovih hranilišta,koji obuhvaćaju mozaička poljoprivredna staništa, travnjake imočvarna područja i funkcioniranje oporavilišta, poput AWAP-a iliutočišta za rode „Dravske priče“. Također, s obzirom da jenajčešći broj ozljeda roda uslijed strujnog udara, važna je isuradnja s HEP ODS-om na projektu očuvanja rodinih gnijezda, ali ičuvanje gnijezda na objektima u vlasništvu građana, čemu uvelikepomaže i program sufinanciranja od strane Fonda.

Sisačko-moslavačka županija prednjači u broju gnijezda bijele rode u Hrvatskoj, s oko 430 gnijezda, od kojih je oko 160 upravo na krovovima. Njihov tim osim monitoringom bavi se i zbrinjavanjem ozlijeđenih ptica te raznim drugim edukativnim aktivnostima, uz konstantnu suradnju s vlasnicima objekata na čijim krovovima se nalaze gnijezda. Najveći broj gnijezda nalazi se u blizini Kopačkog rita zbog izobilja hrane.

Pratite nas na društvenim mrežama!