Plastika u kružnom gospodarstvu – zeleni izazov generacije

Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih
materijala je prioritet, istaknuto je na konferenciji “Plastika u kružnom
gospodarstvu – zeleni izazov generacije“ koju je organizirala HUGO i Hanza
Media. Na konferenciji je sudjelovao i direktor Fonda Dubravko Ponoš, koji
je istaknuo uspješnost depozitnog sustava povratne naknade u povećanju
stope odvajanja i recikliranja otpada.
Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih
materijala je prioritet, istaknuto je na konferenciji “Plastika u kružnom
gospodarstvu – zeleni izazov generacije“ koju je organizirala Hrvatska udruga
gospodarenja otpadom (HUGO) i Hanza Media.
Države članice EU morat će do 2025. godine smanjiti upotrebu plastičnih pribora
za jelo i čaša za napitke 50%. Također su do te godine obvezne odvojeno
prikupiti 90% plastičnih boca za pića te osigurati da se one sastoje od 35%
recikliranog materijala.
U Hrvatskoj već više od 12 godina postoji depozitni sustav povratne naknade kod
staklene, PET i AL/FE ambalaže koji upravo i Europa promovira u svojim novim
direktivama o plastičnom otpadu. Radi se o ambalaži koju građani mogu vratiti u
trgovinama i po jedinici ambalaže dobiti povrat od 0,50 kuna. Sudjelujući na panel
raspravi, direktor Fonda Dubravko Ponoš je rekao kako su analize pokazale da
upravo takav sustav daje najbolje rezultate jer osigurava visoku stopu prikupljanja,
ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Međutim, da bi bili
još uspješniji, potrebno je napraviti određenu prilagodbu sustava, u što većoj mjeri
ga automatizirati te napraviti što kvalitetniju sakupljačku mrežu.
Ministar Tomislav Ćorić, koji je ujedno i otvorio konferenciju, najavio je ponovo
uključivanje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda kao i ambalaže od
0,2 litre u sustav povratne naknade, što će zasigurno povisiti stopu recikliranja
komunalnog otpada, a posebice recikliranje plastične ambalaže.
Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, potrebno je poticati i
inovacije te korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu
plastike te iz plastike stvaraju vrijednost nakon njene prvotne upotrebe. Dobar
primjer se može pronaći kod IKEA-e, koja već 10 godina posluje kroz strategiju
održivog razvoja. Trenutno koriste oko 92% otpada koji generiraju, dok samo
manji dio odlažu na odlagališta. Ujedno, u ovom trenutku u izradi proizvoda koriste
oko 60% materijala koji je recikliran, a plan je do 2030. doći do 100%, izložio je
Hrvoje Dragušica, stručnjak za održivi razvoj IKEA Hrvatska.
Znanost i tehnologija nisu upitne, sve se može reciklirati, ali neka tehnološka
riješenja nisu jeftina. No, ono što uzimamo od okoliša moramo platiti, to se ne
smije postavljati kao pitanje – ustvrdila je Aleksandra Anić Vučinić, izvanredna
profesorica na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Rješenje treba pronaći na
svim razinama – od proizvodnje preko održive potrošnje, recikliranja i na kraju
postupanja s tim otpadom.

Zagreb, 210519. Hotel Panorama. Konferencija Jutarnjeg lista Plastika u kruznom gospodarstvu zeleni izazov generacije. Na fotografiji: Tomislav Coric, ministar zastite okolisa i energetike. Foto: Darko Tomas / CROPIX

Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Pratite nas na društvenim mrežama!