Hrvatski pčelarski savez – utjecaj suzbijanja komaraca na pčele

Posljednjih mjesec dana često slušamo u velikim najezdama komaraca u pojedinim dijelovima
Hrvatske. Uglavnom su to od prije poznati gradovi koji se nalaze na rijekama koje, u vrijeme
većih oborina, stvaraju velika poplavna područja. Kada se poplave dogode tijekom toplijeg dijela
godine za posljedicu imamo pojavnost velikog broja komaraca. To su tvz. poplavne vrste
komaraca koje stvaraju brojnu populaciju nekoliko tjedana nakon što su poplavljena područja uz
vodotoke. Kad spomenemo suzbijanje komaraca najčešće se pomišlja na kemijske tretmane
suzbijanja primjenom insekticida koji se apliciraju sa vozila ili iz zrakoplova. Međutim, prave
mjere protiv komaraca se moraju poduzeti puno ranije kada se komarci nalaze u ličinačkom
stadiju.
Kako se ličinke komaraca razvijaju isključivo u vodenom mediju, gdje provode određeni period u
kojem se razvijaju od jajašca do kukuljice, najbolji način suzbijanja komaraca je tretman vodenih
površina prikladnim sredstvima, larvicidima. Kada se oslobodi veliki broj krilatica komarce je
puno zahtjevnije suzbijati ali i opasnije za okoliš i ne ciljane vrste. Medonosna pčela je,
nažalost, vrsta koje također može stradati ukoliko se suzbijanje ne provede na odgovarajući
način.


Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, jer komarci su poznati i kao prijenosnici
zaraznih bolesti, svaki grad ili općina je dušna donijeti Program mjera u kojem se propisuju
načini suzbijanja komaraca na svom području. Program predviđa suzbijanje ličinki komaraca u
leglima, edukacija građana o leglima komaraca u naseljima i kako ih sanirati a tek kao krajnja
mjera se navodi i suzbijanje metodama zamagljivanja i to samo kao dopuna ovih ranije
spomenutih aktivnosti. Mjere kontrole brojnosti komaraca mogu provoditi samo tvrtke ovlaštene
od strane Ministarstva zdravstva što znači da imaju stalno zaposlene educirane djelatnike,
odgovarajuću opremu te koriste insekticide koji su registrirani za takvu namjenu. Takve tvrtke
moraju poduzeti i sve nužne mjere opreza kako ne bi ugrozili okoliš i ne ciljane vrste. Nadzor
nad provedbom ovih aktivnosti provodi nadležni županijski zavod za javno zdravstvo.
Kako bi maksimalno smanjili rizik stradavanja pčela nužna je dobra priprema akcija
zamagljivanja protiv komaraca, što se postiže uskom koordinacijom između izvođača
zamagljivanja i pčelara, najbolje preko lokalne pčelarske udruge. Iako propisi kašu da izvođač
zamagljivanja mora ranije obavijestiti pčelare davanje obavijesti preko medija to često nije
dovoljno. Najbolji učinak se postiže ukoliko se svi dionici u postupku konkretno dogovore prije
provedbe akcija suzbijanja što znači da izvođač pčelarima, predloži vrijeme i trasu kretanja
vozila koje ispušta insekticidnu maglu a pčelari će procijeniti da li na toj trasi može doći do
ugroze nekog pčelinjaka u blizini, odnosno, kakve mjere poduzeti kako bi rizik po pčele bio
minimalan. To mogu biti mjere zatvaranja pčelinjaka dan prije najavljenog tretmana, izmještanje
pčelinjaka, ukoliko je to tehnički izvedivo, ali i preskakanje kritičnog područja tako da se u
vrijeme prolaska vozila za aplikaciju isključi izbacivanje insekticidne magle. U dogovore je
potrebno uključiti predstavnika zavoda za javno zdravstvo kao stručnog nadzora i predstavnika
jedinice lokalne samouprave koji pokrivaju troškove postupka. U slučaju provedbe tretmana iz
zrakoplova treba naglasiti da takvo zamagljivanje može za pčele biti još opasnije jer se na taj
način mogu obrađivati samo područje van naseljenih mjesta a to su upravo područja na kojima
se nalaze pčelinjaci. Osim tog, kod tretmana iz zraka puno je veća mogućnost rasapa,
premještanja insekticidne magle na područje koje nije bilo u planu tretiranja, pa na njemu nisu
niti poduzete mjere zaštite pčela.


Jako je bitno da termin tretiranja bude u doba dana kada su pčele u košnici. Također se
preporuča da se, u dogovoru sa izvođačem, pčelari pokušaju izboriti za korištenje insekticida
koji ima nišu otrovnost za pčele, ukoliko takav trenutno postoji na tržištu.
Ipak, rizici od stradavanja pčela uslijed korištenja pesticida su puno veći kod suzbijanja štetnika
na različitim poljoprivrednim kulturama jer se takve aktivnosti događaju upravo na mjestima koje
pčele koriste za pašu ali i zbog opasnijih preparata koji se koriste za takvu namjenu.
Poljoprivrednici, vođeni idejom kako najbolje suzbiti štetnika na svojim kulturama, često
zaborave obavijestiti pčelara u susjedstvu te se ne pridržavaju obveze tretiranja u noćnim

satima, skidanja cvjetnog pod rasta u voćnjacima prije tretmana i zabrane prskanja u vrijeme
cvatnje.
Samo uskom suradnjom i preciznim dogovaranjem svih aktivnost korisnika pesticida i pčelara
prije tretmana možemo bitno smanjiti rizike stradavanja pčela i barem u tom segmentu pomoći
pčeli da lakše prebrodi sve opasnosti kojima je danas izložena.

dr. sc. Nediljko Landeka
Član UO HPS a

Pratite nas na društvenim mrežama!