U Križevcima održani 2. Dani Bulcsúa Lászlóa

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priredili su danas u Križevcima 2. Dane Bulcsúa Lászlóa, jezikoslovca i prevoditelja rođenog u Čakovcu 9. listopada 1922., a koji je umro u Čabrajima kod Križevaca 4. siječnja 2016. godine. Bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio 40 jezika. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, “hrvatski Šulek naših dana” (S. Babić). Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ mladogramatičarske (“mladoslovničarske”) jezikoslovne škole.

Kao učenik i asistent Stjepana Ivšića te poznavatelj mnogih jezika, od 1955. godine bio je zaposlen na Filozofskome fakultetu, gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, rusistiku, opće jezikoslovlje i informatologiju.] Od 1964. do 1970. godine predavao je slavistiku na sveučilištima u SAD-u (Sveučilište Indiana, Sveučilište u Chicagu, Sveučilište Yale).]
Doktorirao je 1986. godine na Sveučilištu u Chicagu s temom An Information Science Approach to Slavic Accentology. Bavio se algebarskom lingvistikom, bio jedan od pionira strojnoga prevođenja i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom asirske klinopisne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne mezopotamske književnosti. László je kao pokretačka snaga Zagrebačkoga lingvističkoga kruga (u početku: Krug mladih slavista presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.


Od 1992. godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, 1993. godine, bio je njezinim predstojnikom. Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od 2000. godine Odsjeku za lingvistiku).
Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca a urna mu je položena na groblju u Križevcima.

• ,
• 2017.: Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priredili su znanstveni skup posvećen Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja).
• 2017.: Hrvatsko filološko društvo utemeljilo je i dodjeljuje Nagradu “Bulcsú László” za filologiju.

Na Gradskom groblju u Križevcima položeno mu je jutros cvijeće na grob, a nakon toga u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” održan je i skup na kojem je, nakon pozdravnih riječi predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. Renate Husinec, o djelu Bulcsa Laszla govorio dr. Bojan Marotti. Dodijeljena je i nagrada za filologiju “Bulcsu Laszlo” akademiku Ranku Matasoviću koju mu je uručila prof. Zdravka Matešić.

Izlaganje na temu “Što su nam namrli velikani hrvatskoga jezikoznanstva Radoslav Katičić i Bulcsu Laszlo” održao je Zorislav Šojat koji se osvrnuo na velika djela Katičića i Laszla. (J.I.)

Pratite nas na društvenim mrežama!