Ukupno porezno rasterećenje u ovom mandatu 9 milijardi kuna, minimalna plaća porasla za 100 eura

Otvarajući današnju, 187. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Jučer je premijer Plenković predstavio prioritete programa hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, kako bi se hrvatska javnost senzibilizirala za ključne teme u tih šest mjeseci. Predstavljeni su i logotip i slogan predsjedanja, a predsjednik Vlade zahvalio je mladoj studentici dizajna Ivi Primorac i njezinom timu na izvrsno izrađenom logotipu koji je prepoznatljiv i na najbolji mogući način povezuje Hrvatsku i Europu.

Nakon što je prošloga tjedna Europska komisija donijela pozitivnu ocjenu o hrvatskom pristupanju Schengenskome prostoru, premijer Plenković je s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem posjetio granicu u blizini Bihaća na Plješivici. Zahvalio je hrvatskim policajcima koji čuvaju granicu u vrlo zahtjevnim uvjetima na požrtvovnosti.

Početkom ovoga tjedna predsjednik Vlade boravio je u Ateni, gdje se susreo s grčkim kolegom Kyriakosom Mitsotakisom i predsjednikom Grčke Prokopisom Pavlopoulosom, a sudjelovao je i na “EU-Arab World Summitu”. Glavna tema tih razgovora bila je zajednička suradnja na sprječavanju nezakonitih migracija na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti.

Govoreći o Europskom danu pravosuđa, koji je obilježen krajem prošloga tjedna, poručio je da hrvatsko pravosuđe danas bolje funkcionira na temelju elektroničkih komunikacija te da digitalizacija pravosuđa povećava učinkovitost pravosudnih tijela.

“Uložili smo izrazito puno u digitalizaciju – 171 milijun kuna iz državnoga proračuna, a 164 iz europskih fondova, dok je u infrastrukturu u pravosuđu uloženo 96 milijuna kuna iz proračuna i još 178 milijuna kuna iz europskih fondova. To je bitno za pouzdanost pravosudnog sustava i poruku prema hrvatskim građanima”, istaknuo je.

Prošloga je tjedna otvorena i još jedna dionica brze ceste, obilaznice grada Zagreba, Adraševec – Zlatar Bistrica, 6,4 kilometra čime je ta cesta došla na 3 kilometra od svetišta u Mariji Bistrici. Premijer Plenković kazao je kako je ta cesta izrazito važna za Hrvatsko Zagorje, a završetkom cijele ceste
do Popovca Zagreb će dobiti svoj pravi prsten čime će se znatno rasteretiti promet oko glavnoga grada.

Energetska neovisnost i obnovljivi izvori energije

Najavio je da je na današnjoj sjednici naći brojne važne teme. Jedna od njih je Strategija energetskog razvoja do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, a premijer Plenković kazao je da je cilj toga strateškoga dokumenta, na kojem je dugo radio niz stručnjaka, osiguranje energetske neovisnosti, sigurnosti opskrbe i održivosti te razvoj i konkurentnost energetskoga sustava.

“Sve je to u kontekstu zajedničke energetsko klimatske politike i u Hrvatskoj i na razini Europske unije, gdje je ambicija imati klimatsku neutralnost do 2050. godine. Ovakva Strategija ide u smjeru u kojem Hrvatska već ima jako dobre rezultate, a to je što veći udio obnovljivih izvora energije”, dodao je premijer Plenković.

Rast minimalne plaće za 100 eura u mandatu ove Vlade 

Posebno važna odluka na današnjoj sjednici Vlade je povećanje minimalne plaće, kazao je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade minimalna plaća iznosila neto 2496 kuna, a danas iznosi 3000 kuna.

“Naš je prijedlog, nakon konzultacija koje su obavljene sa socijalnim partnerima, da od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća iznosi 3250 kuna neto”, najavio je i istaknuo da je u mandatu ove Vlade minimalna plaća rasla za 100 eura, što je bez presedana dosad u mandatu jedne Vlade.

Premijer Plenković kazao je da je pronađen dobar balans između onoga što je potrebno za podizanje životnog standarda građana koji primaju minimalnu plaću i položaja poslodavaca u osjetljivim sektorima.

Posebno važni dokumenti na današnjoj sjednici, kazao je premijer Plenković, su 4. paket porezne reforme.

Ukupno porezno rasterećenje 9 milijardi kuna 

“Ukupno rasterećenje je 2,4 milijarde kuna, a sve skupa je to u mandatu naše Vlade je 9 milijardi kuna poreznoga rasterećenja koje je omogućilo građanima i povećanje primanja i standarda i više sredstava, veću potrošnju, pa time i rast poreznih prihoda”, istaknuo je premijer i poručio da se ovim
paketom nastavlja politika Vlade koja je pridonijela gospodarskom rastu.

Govoreći o rebalansu proračuna za 2019. godinu, koji je također danas na dnevnom redu Vlade, naglasio je da je rebalans na tragu planiranih rashoda te je to poruka pouzdanosti, predvidivosti i ozbiljnosti rada Vlade.

Proračun za iduću godinu, dodao je, temelji se na projiciranoj stopi rasta od 2,5 posto, dok je za ovu godinu predviđena stopa od 2,8 posto realnoga rasta BDP-a.

Dodao je da se kontinuirano smanjuje stopa nezaposlenosti te da se ide prema cilju od 6,3 posto nezaposlenosti 2022. godine.

Istaknuo je i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 71,5 posto do kraja ove godine. To, kako je rekao, izrazito brzo smanjenje javnoga duga jača hrvatski financijski položaj na međunarodnim financijskim tržištima i utječe na poboljšanje kreditnog rejtinga.

Komentirajući odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto od 1. siječnja 2020., rekao je da se tako oslobađa 1,8 milijardi kuna za plaće i mirovine.

“Ovo je četvrti proračun naše Vlade i mislim da smo i svojim sugrađanima i uopće slici zemlje na ekonomskom planu osigurali jedan vrlo pozitivan, predvidiv, kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka”, poručio je premijer Plenković.

Vlada Republike Hrvatske

Pratite nas na društvenim mrežama!