Državno jamstvo za 300 milijuna kuna kredita Đuri Đakoviću

U Banskim dvorima održana je 202. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima prijedlozi zakona – o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova te onaj o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova. Podsjetila je da je Zakon o obavljanju studentskim poslovima donesen 2018. godine te je prvi put uređeno obavljanje studentskih poslova.

“To se pokazalo jako dobrim jer se regulirala satnica i zaštitilo studente koji rade preko studentskog servisa. Pokazalo se u međuvremenu da je definicija studenta, odnosno onoga koji može obavljati poslove preko studentskog servisa djelomično nejasna, odnosno manjkava”, kazala je.

Pojasnila je da se predlaže da se proširi, odnosno bolje pojasni definicija studenta, tako da se propiše mogućnost da i strani državljani, koji nisu državljani članica Europske unije, također ostvare pravo obavljanja studentskih poslova putem studentskih ugovora.

“Jednako tako, da se to pravo omogući i studentima pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj te studentima na razmjeni”, dodala je.

U tom je kontekstu naglasila da je to važno zbog projekata internacionalizacije koje provode, ili će provoditi, hrvatska sveučilišta. “U Hrvatskoj imamo nekoliko stotina studenata kojima bi se omogućilo da rade preko studentskog ugovora izmjenom ovog članka”, rekla je Divjak.

Dosljednost pravnog okvira unutar EU-a

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se ovim izmjenama i dopunama odgovara na prepreke dovršenja unutarnjeg tržišta prirodnog plina, koje proizlazi iz izostanka primjene tržišnih pravila EU-a na transportne plinovode koji vod k trećim zemljama i iz njih.

“Na taj se način ostvaruje dosljednost pravnog okvira unutar EU-a te istodobno izbjegava narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu EU-a, kao i eventualni negativni učinci na sigurnost opskrbe. Povećava se transparentnost i pruža pravna sigurnost za sudionike na tržištu, posebno ulagače u plinsku infrastrukturu i korisnike sustava u pogledu pravnog režima koji se primjenjuje”, izvijestio je Ćorić.

Definira se, također, uloga operatora skladišta plina i utvrđuje odnos s drugim energetskim subjektima.

Potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti Đure Đakovića

Prihvaćena je Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje i/ili financijski okvir za likvidnost društvima Đuro Đaković Grupa d.d., Slavonski Brod, Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod i Đuro Đaković Industrijska rješenja d.d., Slavonski Brod.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat podsjetio je da je Ministarstvo zaprimilo zahtjev društva Đuro Đaković Grupa d.d. i njegovih ovisnih društava za donošenje odluke Vlade o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu.

Pojasnio je da je društvo Đuro Đaković Grupa d.d izgubilo stabilnost financiranja proizvodnje. „Posebno teške okolnosti nastupile su sredinom 2019. godine, kada je poslovna banka koja je pet godina pratila financiranje proizvodnje teretnih vagona, otkazala nastavak suradnje, a Grupa nije do današnjeg dana uspjela pronaći supstitut financiranja“, kazao je Horvat.

Zbog toga je, istaknuo je, podnesen zahtjev za potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti te je zatražena potpora od 300 milijuna kuna.

“Prvi dio tog iznosa – 150 milijuna kuna – u vidu kreditnog zaduženja i/ili financijskog okvira za kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ili drugih poslovnih banaka u zemlji i inozemstvu, za stvaranje preduvjeta za deblokadu računa, pokretanje proizvodnje i završetak započetih ugovora te plaćanje obveza prema financijskim institucijama i Republici Hrvatskoj”, izvijestio je.

Kada je riječ o drugom dijelu potpore, također u iznosu od 150 milijuna kuna, Horvat je kazao da će se koristiti za obrtna sredstva za proizvodnju, za plaćanje dobavljačima te plaćanje garancija za dobro izvršenje posla, kao i zaprimljenih avansa.

“Ova odluka o davanju državnih jamstava u iznosu od 300 milijuna kuna predstavlja potporu za sanaciju u skladu s pravilima o državnim potporama i smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u poteškoćama”, rekao je te dodao da će se sredstva pokrivena državnim jamstvom koristiti u vremenskom razdoblju od šest mjeseci od početka korištenja, ali ne dulje od 31. prosinca 2020.

“Ako potpora za sanaciju ne bude vraćena od strane Društva nakon isteka roka korištenja od šest mjeseci, može se uključiti kao dio ukupnih troškova cjelokupnog postupka restrukturiranja, a sve u skladu s pravilima o državnim potporama i Smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje”, naglasio je.

Izvor: Vlada RH

Pratite nas na društvenim mrežama!