Ključ razvoja srednje i istočne Europe je jačanje institucija, tržišta rada i investicijske klime

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Davosu na jubilarnom, 50. Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, gdje je danas predstavio prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a. Govoreći o novom sedmogodišnjem proračunu Unije, istaknuo je važnost kohezijske politike kako bi gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi uhvatila korak s razvijenijim članicama

Posjet Davosu premijer Plenković započeo je sudjelovanjem na sastanku „Dijalog o zapadnom Balkanu“, uz predsjednika Svjetskog gospodarskog foruma Børgea Brendea, predsjednika Vlade Bugarske Boyka Borissova, predsjednika Vlade Slovenije Marjana Šareca, predsjednika Kosova Hashima Thaçija, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te mnoge druge. 

Potom je sudjelovao na radnom sastanku na temu „Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi“, zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom, predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom te predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. 

U toj je prigodi premijer Plenković, predstavljajući prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije – Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna – naglasio da Hrvatska želi pridonijeti i pronalasku rješenja za četiri glavna politička izazova na dnevnom redu Europske unije. 

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Prvo pitanje je dogovor o uređenom Brexitu, odnosno o pregovaračkom okviru o budućim odnosima Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. 

Drugi politički prioritet je pomoć predsjedniku Europskoga vijeća Charlesu Michelu u postizanju dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru. 

Treći aspekt je Konferencija o budućnosti Europe, a premijer Plenković poručio je kako je ona posebno važna upravo u trenutku kada Europska unija ostaje bez svoje članice – Ujedinjene Kraljevine – koja je i stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, nuklearna sila i jedan od svjetskih prvaka u slobodnoj trgovini. 

Četvrti je naglasak na europskoj perspektivi jugoistočne Europe, odnosno sastanak na vrhu između čelnika zemalja članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe, koji će se u svibnju održati u Zagrebu. U tom je kontekstu važno ne zaboraviti ni zemlje Istočnog partnerstva, a o toj temi raspravljat će se na posebnom sastanku u Bruxellesu u lipnju, nakon lipanjskog susreta Europskoga vijeća, dodao je premijer Plenković. 

Govoreći o temi ovog radnog sastanka – gospodarstvu – premijer Plenković rekao je da, unutar Europske unije, 11 zemalja srednje i istočne Europe, od kojih su neke članice više od 15 godina te su u tom periodu apsorbirale sredstva iz dvaju sedmogodišnjih proračuna pa su stoga imale prednost u smislu hvatanja koraka s ostatkom EU-a. 

Hrvatska još lovi taj korak, dodao je, i stoga se zalaže da sredstva za kohezijsku politiku ne budu previše smanjena u odnosu na nove izazove s kojima se suočava EU – klimatske promjene, sigurnost, inovacije itd. 

Predsjednik Vlade istaknuo je da sve zemlje u srednjoj i istočnoj Europi moraju raditi na jačanju institucija, s obzirom da su prošle tranziciju i imaju povijest od najmanje 45 godina nedemokratskih režima, a to se ne može promijeniti preko noći. 

Stoga se, dodao je, mora raditi na jačanju institucija, učinkovitosti tržišta dobara i tržišta rada i razvijanju financijskih tržišta, stvarajući istodobno produktivniju investicijsku klimu te privlačeći ulaganja. 

To je, smatra predsjednik Vlade, ključ hvatanja koraka s razvijenijim članicama Unije.

Vlada RH

Pratite nas na društvenim mrežama!