Ovo su porezne promjene koje stupaju na snagu, provjerite koliko će vam se povećati plaća

Svaki će zaposleni čovjek u zemlji profitirati od 48 do 56,64 kune od četvrtog kruga porezne reforme koja starta prvog dana 2020. godine.

Izmjene gotovo svih poreza donijet će 2,4 milijarde kuna poreznog rasterećenja, izračunalo je Ministarstvo financija. Naša računica kaže da će najviše ljudi imati koristi u svakodnevnom životu od povećanja osobnog odbitka, koji raste s 3800 na 4000 kuna. Tih dodatnih 200 kuna neoporezive plaće znači da će u mjestima koja nisu propisali prirez stanovnici profitirati s 48 kuna na mjesečnim prihodima.

Računica

U gradovima s prirezom od 15 posto (Split i Rijeka) građanima koji plaćaju porez i prirez na dohodak plaće će porasti 55,20 kuna, a u Zagrebu, u kojem je prirez 18 posto, porezno rasterećenje iznosi 56,64 kune. Zagrepčani, Splićani, Riječani i svi ostali u zemlji s plaćama nižim od 3800 kuna neće dobiti ni lipe veće plaće jer im je sada osobni odbitak jednak plaći ili veći od nje. Da bi imali koristi, morali bi imati veće plaće i plaćati porez na njih.

U Ministarstvu financija računaju da će s novim izmjenama krug ljudi koji ne plaćaju porez na dohodak – trenutačno je takvih 1,7 milijuna ljudi – proširiti za 75.000 do 80.000, pa Zdravko Marić, ministar financija, konstatira da se, eto, došlo do toga da s novim rasterećenjem svaki drugi obveznik poreza na dohodak nije u šakama tog nameta. To znači da polovica ljudi koji rade, primaju mirovine ili imaju oporezive prihode, zarađuje manje od 4000 kuna ako je riječ o samcima, manje od 5500 kuna ako obveznik uzdržava jedno dijete ili manje od 8050 kuna ako uzdržava dvoje djece. To baš i nisu podaci za hvaljenje, više su za plakanje jer ako porez ne zahvaća polovicu onih koje je trebao zahvatiti, nešto nije u redu s porezom ili s dohocima.

Procjenjuje se da će 1,2 milijarde kuna stajati rasterećenja dohotka, od čega 500 milijuna otpada na osobni odbitak, a 700 milijuna na druga rasterećenja rada. Tako iduće godine startaju porezne olakšice za mlade pa se plaćanja poreza i prireza oslobađaju oni mlađi od 25 godina, dok će se onima koji imaju od 26 do 30 godina porez prepoloviti.

Olakšice neće obračunavati poslodavci na mjesečnim plaćama nego Porezna uprava po godišnjim poreznim prijavama, pa će u kolovozu 2021. dobiti prve povrate poreza za 2020. godinu s tim da će – prema novinarskoj okvirnoj računici – mladi s 5000 kuna mjesečne plaće koji plaćaju 15 posto prireza, u kolovozu 2021. dobiti povrat od 4827 kuna ako su mlađi od 25 godina ili 2413 kune ako imaju od 26 do 30 godina.

Mladi koji primaju 10.000 kuna plaće i imaju manje od 25 godina dobit će 27.700 kuna preplaćenog poreza u kolovozu 2021., a ako imaju od 26 do 30 godina kapnut će im povrat od 13.850 kuna. Ministar financija je bio kazao da je ukupan broj mladih u toj dobi do 30 godina oko 370 tisuća, a onih koji su u škarama dohotka 250 tisuća.

Proširenje

Ministarstvo financija je odlučilo od iduće godine proširiti krug primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana, pa se u njega neće računati naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te će njihovi roditelji moći koristiti uvećani osobni odbitak. U sklopu promjena poreza na dohodak ide i mjera kojom se poslodavcima omogućava da radnicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Prema pravilniku o porezu na dohodak, za koji je upravo završeno javno savjetovanje, neoporezive premije dopunskog “zdravstvenog” iznosit će do 850 kuna godišnje, a 1700 kuna težit će premije dodatnog “zdravstvenog” koje poslodavci mogu platiti radnicima bez poreza na dohodak.

Dogodine će građani koji plaćaju paušale na dohodak od iznajmljivanja apartmana porez plaćati prema mjestu nekretnine, a ne prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta vlasnika. Iz Ministarstva financija pripremili su još jednu novost – poslodavcima će omogućiti uvid u neiskorišten iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, najkasnije do dana dospjelosti plaće, s ciljem administrativnog rasterećenja, a poslodavcu će se omogućiti uvid u isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca, zbog čega ti radnici više nemaju obvezu podnošenja izjava o primljenim neoporezivim primicima.

Što se PDV-a tiče, već je poznato da se neće ići u najavljeno sniženje opće stope s 25 na 24 posto, čime državi ostaje oko 1,8 milijardi kuna prihoda, kako bi se osigurala sredstva za povećanje plaća i porezno rasterećenje kroz porez na dohodak te osigurala sredstva za kompenzaciju gradovima i općinama da se ne bi ugrozila realizacija započetih višegodišnjih projekata. Ipak, PDV se mijenja za neke od iduće godine, pa će se sniženom stopom od 13 posto oporezivati pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan lokala. Obuhvaćeni su su i catering objekti, te objekti jednostavnih usluga: klupa, štand, kolica i slično. To će utjecati na smanjenje prihoda proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje. Po 13 posto razrezat će se i nositelji fonografskih prava.

Kava, šećer, energija…

– Izmijenjene su i trošarine na kavu i bezalkoholna pića pa se uvodi oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.
– U paketu su i izmjene koje se tiču obveznika fiskalizacije koji će na računima morati imati QR kod da bi se građanima olakšala provjera računa. No, budući da za to trebaju prilagoditi svoja fiskalna rješenja, dana im je cijela iduća godina: primjena fiskalizacije s QR kodom započinje 2021. godine. – Građani koji dobrovoljno prijave inozemni primitak od iduće godine bit će pošteđeni plaćanja kamata, čime ih se potiče na prijavljivanje tih primitaka.

Niža stopa poreza na dobit

Promjene će zahvatiti i poduzetnike: predviđa se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto sa sadašnjih tri milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna.
Stopa poreza na dobit od 18 posto ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. Iz Ministarstva financija poručuju da će tako 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto, a ovim će podizanjem praga državi stići 200 milijuna kuna manje. Novost je da će od iduće godine fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je poreza na dohodak postati obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom razdoblju ostvarila više od 7,5 milijuna kuna ukupnih primitaka i ubuduće će taj prag biti jedini kriterij za prijelaz obrtnika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Pratite nas na društvenim mrežama!