Bjelovarski kvargl postao 25. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

“Bjelovarski kvargl“ dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 21. veljače 2020. godine. Time je „Bjelovarski kvargl“ upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te zaštićen na području cijele Europske unije.
Proces zaštite naziva „Bjelovarski kvargl“ započeo je u prosincu 2016. godine, kada je Udruga proizvođača sira „Bjelovarski kvargl“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Bjelovarski kvargl“.

Republika Hrvatska sada ima 25 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Bjelovarski kvargl, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci i Paški sir. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Sir „Bjelovarski kvargl“ je proizvod dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se podvrgavaju postupcima sušenja i dimljenja. Odlikuje ga blago kiselkasti i blago pikantan okus te miris po dimu. Specifičnost sira „Bjelovarski kvargl“ temelji se na njegovom tradicionalnom načinu pripreme, povezanim sa znanjem i umijećem lokalnih proizvođača jer se cijeli postupak izrade obavljao isključivo rukama, a njihovo iskustvo i znanje, prenosilo se s koljena na koljeno. Time je „Bjelovarski kvargl“ stekao svoj dugogodišnji ugled.

Zemljopisno područje proizvodnje „Bjelovarskog kvargla“ obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije koja obuhvaća gradove: Bjelovar, Čazmu, Daruvar, Garešnicu, Grubišno polje te općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Velika Trnovitica, Zrinski Topolovac.

Ministarstvo poljoprivrede

Pratite nas na društvenim mrežama!