Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od
najstarijih pasmina u Europi. Tu su, dakako i crna slavonska te banijska šara. Znate li koje su specifičnosti ovih naših pasmina?

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, Turopoljsku svinju, Crnu slavonsku (fajfericu) i Banijsku
šaru, no još uvijek u uzgoju najviše prevladava landras. Kao dvije najbrojnije su njemački i švedski, a
neke veće farme uzgajaju i belgijskog i nizozemskog.
Turopoljska svinja jedna od najstarijih u Europi
Turopoljska svinja je hrvatska izvorna pasmina svinja
podrijetlom iz Turopolja, Posavske regije između rijeke Save i
Kupe. Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se
ona smatra jednom od najstarijih pasmina svinja u Europi.
Tijekom posljednjih desetljeća, zbog niza različitih faktora, broj svinja je prilično smanjen. Kao jedan od
razloga je možda i to da je pasmina nešto zahtjevnija za uzgoj, treba duži proces proizvodnje, a i
mogućnost plasmana na tržištu je nešto teži. Baš iz toga razloga pokrenut je projekt “Vrednovanje
tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ čiji je glavni cilj očuvanje autohtonih vrsta ove pasmine.
Uzgoj Banijske šare se isplati, a potražnja za mesom crne
slavonske svinje sve je veća
Crna slavonska svinja ili kako ju još zovu fajferica, sve je traženija na hrvatskom tržištu. Međutim, tek
rijetki se bave njezinim uzgojem. Uzgaja se na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i
niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima uz dohranu žitaricama,
a proizvodnja je čak jednostavnije nego kod landrasa. Meso fajferice je izuzetno pogodno za proizvodnju
tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka. I dok cijena mesa crne svinje
nije veća od pasmina drugih autohtonih pasmina potražnja je daleko veća. Osim hrvatskog, sve više je za
meso crne svinje zainteresirano strano tržište.
Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Tovljenici banijske šare
svinje postižu veće završne mase u tovu ( oko 162 kg), u odnosu na crnu slavonsku ( oko 125 kg) i
turopoljsku ( oko 110 kg).

Landras je najbrojnija pasmina svinja ne samo u Hrvatskoj, nego
i u svijetu
Landrasi su zapravo skupina pasmina koja je nastala križanjem domaćih svinja u pojedinim zemljama
Europe s velikim jorkširom i još ponekom pasminom. Najčešće razlikujemo dva tipa unutar ove skupine,
a to su skandinavski tip landrasa koji se uzgaja u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Danskoj, te zapadno
europski landrasi koji se razlikuju i po formatu, ali i po naglašenosti pojedinih svojstava vezanih uz
mesnatost. U Hrvatskoj su se dugi niz godina uzgajali landrasi koji podrijetlom potječe iz Švedske i
Njemačke, a kroz proteklo razdoblje zbog slične uloge u uzgojnom programu danas govorimo o
jedinstvenoj pasmini landras. Landrase odlikuje izrazita duljina tijela koja omogućava smještaj
materničnih rogova i predstavlja vezu s visokom plodnošću krmača, koja nerijetko dostiže i više od 12
prasadi u leglu na primjeru danskog landrasa.
Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
Genetski potencijal, koji sve izvorne i zaštićene pasmine predstavljaju, u Hrvatskoj je vrlo vrijedan,
osobito sa stajališta biološke raznovrsnosti i potrebno je postupno prilagođavati u poljoprivrednu
proizvodnju klimatskim promjenama. Prioritet je očuvati stare pasmine životinja koje su prilagođene
lokalnim klimatskim uvjetima.
Očuvanje, uzgoj i promocija izvornih pasmina domaćih životinja može pomoći stvaranju dodane
vrijednosti u stočarskoj proizvodnji nekog kraja, a samim time i oživljavanju dijela ruralnih područja.
Posjetitelje i potrošače, lakše je privući na gospodarstva na kojima se uzgajaju rjeđe viđene domaće
životinje. Također, posjetitelj će s poštovanjem gledati na domaćina koji se hvali izvornom, a ne
uvezenom vrstom.
Inače, svinje se smatraju jednim od najinteligentnijih životinja na svijetu. Dokazano je da se raspoloženje
svinje može odrediti prema repu. Ako je rep čvrsto namotan, svinja je sretna, a ako rep mlitavo visi, tada
je svinja nesretna.
Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj prema popisu iz 2018.,
prema tadašnjoj Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA), danas Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i
hranu (HAPIH) možete pogledati ovdje. S tim da na popisu nedostaje Banijska šara koja je te godine i
dobila status izvorne i zaštićene pasmine. (Agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!