I pčele biraju što jedu – neće masno

Znanstvenici su proveli istraživanje utječe li dodavanje masnoća i aminokiselina u pelud na hranidbu pčela i bumbara.

Pčele su važan čimbenik u našem okolišu i prehrani. Bez njihovog se oprašivanja mnoge biljne vrste ne bi mogle razmnožavati, stoga njihova smrtnost utječe i na našu opskrbu hranom. Kako piše phys, treba uzeti
u obzir da na svijetu postoji više od 20.000 vrsta pčela. Osim medonosnih pčela značajni su i bumbari. Pčele većinu hranjivih sastojaka dobivaju iz svojih glavnih hranidbenih izvora, a to su nektar i pelud (cvjetni prah). Dok je nektar uglavnom izvor ugljikohidrata, pelud sadrži većinu ostalih potrebnih ranjivih sastojaka: bjelančevine, masti, minerale i vitamine. Do danas, istraživači su pretpostavljali da pčele poput ostalih biljojeda, uglavnom uzimaju u obzir sadržaj bjelančevina prilikom izbora svoje hrane.

Koristeći mehanički pristup u dva koraka, a koji je uključivao eksperimente učenja i hranjenja, grupa znanstvenika je uspostavila novu metodu kako bi budno pazili na hranidbene navike ovih kukaca. Kao prvi korak, eksperimenti su pomogli znanstvenicima da utvrde sklonost pčela na određene hranjive tvari – u ovom slučaju masti i bjelančevine.
Fabian Rüdenauer, glavni znanstvenik studije, rekao je: “Fokusirali smo se na masnoće i aminokiseline, koje predstavljaju dvije esencijalne makro hranjive tvari u peludi i koje će pčele vjerojatno uočiti i
okusiti.” Istraživanje je provedeno tako da je u pelud dodana manja količina masnih kiselina kako bi se povećao sadržaj masti. Istraživači su otkrili da pčele i bumbari mogu jasno razlikovati prirodnu od one s povećanim udjelom masti te da su jasno pokazale sklonost prirodnoj peludi.
Iznenađujuće je to što kod izmjene sadržaja aminokiselina u peludi, pčele i bumbari to nisu mogli razlikovati.

Radije su bili gladni nego jeli više masti
Zaključak je da ako cvjetni prah sadrži masti više od uobičajene količine, pčele i bumbari ju manje konzumiraju. Oni su zapravo radije bili gladni nego konzumirali takvu hranu. Istraživačka skupina je zaključila da masnoća u peludi negativno utječe na reproduktivne sposobnosti pčela i bumbara te na njihovo preživljavanje. Dok, varijacije u sadržaju aminokiselina nisu utjecale na hranidbene navike pčela, opstanak ili reprodukciju.

Istraživači također prikupljaju i skup podataka o prehrambenoj kemiji peludi kako bi dobili pregled širokog spektra različitih biljnih vrsta. “To bi u budućnosti moglo dovesti do boljeg razumijevanja utjecaja varijacija cvjetnih vrsta na pčele, a moglo bi poboljšati i zaštitne mjere poput cvjetnih traka u poljoprivrednim krajolicima”, predviđaju istraživači.
Podsjetimo, cvjetne biljke, smještene u cvjetnim trakama, ispuštaju miris ili biokemijske tvari koje odbijaju štetne kukce, a privlače korisne te predatore i oprašivače ili privlače štetne kukce, štiteći biljku. (Agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!