Pčelarsko društvo Križevci održalo godišnju skupštinu – hrvatski med je kvalitetan

Članovi Pčelarskog društva Križevci održali su redovnu godišnju skupštinu na kojoj su analizirali rad u 2019. godini te donijeli program za ovu godinu. Društvo broji 70-tak članova. Prošle godine, kazao nam je predsjednik udruge Tihomir Tkalčec, nastojalo se pomoći pčelarima nabavom šećernih pogača za početak sezone.
“Tu pomažu općine Sveti Petar Orehovec, Kalnik i Gornja Rijeka za članove koji imaju tamo prebivališe, dok se Grad Križevci usmjerio u drugom pravcu. Investirao je u opremu za pakiranje i točenje meda u Razvojnom centru i tehnološkom parku. U tijeku je postavljanje opreme i vjerujem da bi ona, sa svim dozvolama, bila spremna za pružanje usluga pakiranja meda već u svibnju.
Nabavljani su i potrebni lijekovi protiv varoe, održavao se program osposobljavanje za pčelare, za 29 polaznika u suradnji sa Visokim gospodarskim učilištem” – rekao nam je o prošlogodišnjem radu Tihomir Tkalčec.

Usvojen je i program rada Pčelarskog društva Križevci za 2020. godinu.
“Sličan je program za ovu godinu kao i prošle godine jer potrebe su svake godine iste. Treba pomoći pčelinjim zajednicama sa šećernim pogačama u ovom prijelaznom periodu poslije zime dok im nedostaje hrane. Nastojat ćemo dogovoriti i neko predavanje da se pčelari podsjete na bolesti koje mogu zahvatiti pčelinje zajednice. U drugim županijama, pa i u istočnom dijelu naše županije pojavila se prošle godine američka gnjiloća pčelinjeg legla. o je opasna bolest, nemoguće ju je izliječiti i treba znati prepoznati znakove bolesti. Bila je ideja i da se više družimo. Prošle godine organizirali smo putovanje u Novi Sad na pčelarski sajam i Iločke podrume. Nastojat ćemo tako nešto i ove godine organizirati”- ističe predsjednik Pčelarskog društva Križevci.

Prošla godina bila je izrazito nepovoljna za pčelarstvo. Čak 80-postotni pa i veći gubici, bili su posebno na stacioniranim pčelinjacima. Razlog tome je pojava kiše, mraza i hladnoće u tijeku očekivane najbolje pčelinje paše kad cvate bagrem. Tijekom ljeta su došle visoke temperature što opet nije pogodovalo onima koji su selili pčele na pašnjake lipe jer su cvjetovi bili brzo posušeni.

“2019. godina bila je takva da nitko ne želi da se ponovi” – kaže Tihomir Tkalčec.

Marinko Čavlović iz Svetog Ivana Žabna član je Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza kao predstavnik Koprivničko-križevačke županije. Njegovo pčelarstvo je seleće.
“Čak niti stariji pčelari ne pamte tako lošu godinu. Prošle godine bio sam sa pčelama na proljetnoj paši uljane repice u Slavoniji, nakon toga je zahladilo i izgubili smo bagremovu pašu što je i glavni prihod pčelara. Bagremov med je gotovo najcjenjeniji i vrlo tražen jer je blagog okusa, vole ga kupci možda više nego neki aromatični med. Ja imam 6-7 vrsta meda kad je normalna godina. Prošlu godinu najbolje da zaboravimo što prije. Nadam se da ove godine neće biti nekih iznenađenja što se tiče hladnoće i mrazeva”.

Napominje da su i površine drastično smanjene. Površine pod livadama zamijenile su druge kulture, nema više tradicionalnih livada. Pesticidi se sve više koriste što prijeti opstanku pčela.

“Hrvatski pčelarski savez ima dosta zadaća, a izdvojio bih snižavanje ulaznih troškova pčelarima, izradu pravnog okvira i treba urediti tržište pčelinjih proizvoda. Pčelarstvo iz godine u godinu postaje sve zahtjevnije, medonosno bilje nije više tako izdašno, sve su manja područja gdje pčele mogu preživljavati, a tu su i klimatske promjene. Traži se sve više truda, energije i financijskih sredstava. Moramo motivirati pčelare da ne napuštaju sektor i mlade da se uključe. Prosjek starosti pčelara u Hrvatskoj je iznad 52 godine.
Nešto smo već učinili pa tako nema više naplate za evidenciju po pčelinjoj zajednici. Seleći pčelari uporabom plavog dizela ipak jeftinije sele svoje pčele na druge paše. Na osnovu članske iskaznice Saveza u trgovinama agronoma koji je zastupnik za nacionalne staklenke, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza imaju popust od 7% na ambalažu za med. Za članove HPS pokušati ćemo ishoditi i popuste na pčelarsku opremu, pogače i slično. I dalje ćemo ustrajati na naporima koji bi rezultirali povratom sredstava za veterinarsko-medicinske pripravke u bruto iznosu. Nastojat ćemo dogovoriti i subvencioniranje za kupnju nacionalne staklenke kako bi u konačnici bila jeftinija od konvencionalne.
Kruna uspjeha ovog Saveza svakako bi bila potpora po pčelinjoj zajednici
kao jedina pravedna naknada za oprašivačku djelatnost pčela i na tome ćemo raditi kao i mnoge zemlje u okruženju. Radili smo na pravilniku o držanju pčela. Ministarstvo poljoprivrede je temeljem dugogodišnje poslovne suradnje donijelo odluku da će Savez provoditi poslove ažuriranja broja košnica na godišnjoj razini na čitavom prostoru države i za 2020. godinu odobrilo je financiranje tako da pčelari ne moraju snositi troškove ažuriranja”- kaže Marinko Čavlović.

Prošle godine Hrvatski pčelarski savez dosta se bavio temom tržišta meda.
“Zaključeno je da je tržište pčelinjim proizvodima kontaminirano sa dva elementa: bespotrebnim uvozom meda koji je kulminirao 2018. godine sa 1998 tona. Drugo su medne patvorine, proizvodi na bazi meda i drugi kemijski spojevi koji se prodaju kao med, a ne mogu spadati u tu kategoriju. Radimo i na poboljšanju marketinga koji bi potrošače educirao o uvoznom medu i mednim patvorinama, ali i o pravom medu naših pčelara. Imamo nacionalnu staklenku, treba biti praćena kvalitetnim marketingom, dosljednom provedbom pravilnika i smjernicama, pristupom na prodajnim lokacijama, školama, bolnicama, domovima, turističkim zajednicama i trgovačkim lancima kako bi potrošači bili sigurni da kupuju i jedu kvalitetan, izvorni hrvatski med” – rekao je Marinko Čavlović.

ji/radiokrizevci.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!