U kleščecu leži gospodarski i turistički potencijal

Među nekoliko tisuća vrsta vinove loze, neke se uzgajaju na samo određenim područjima, a jedna od tih vrsta samo u kalničkom vinogorju. Kleščec je malo poznata sorta koju je revitaliziralo Visoko gospodarsko učilište u Križevcima u sklopu međunarodnog projekta, a njome se najviše bavi viši predavač Dragutin Kamenjak, koji je u slobodno vrijeme i vinogradar i proizvođač vina. Ispričao nam je zašto sve ove godine nismo ništa znali o kleščecu i zašto su ga ovdašnji vinogradari prestali uzgajati. Većina starih autohtonih hrvatskih sorti nestala je nakon pojave filoksere kada su u cijeloj Europi, tako i kod nas, uništeni čitavi vinogradi.

– Nakon toga posađene su neke druge sorte, ljudi su se počeli baviti nekim „boljim“ sortama i one domicilne su polako nestale. Malo po malo, on se izgubio, iako zapisi o kleščecu postoje još iz tisućuosamsto i neke. Sorta je u to vrijeme bila aktualna – ispričao je Dragutin Kamenjak.

Iako se u literaturi spominjala i sorta Ortlieber kao sinonim, genetskom je analizom potvrđeno da je kleščec izvorna autohtona sorta  našeg kalničkog područja. 

– Kad revitalizirate bilo koju staru sortu onda je najveći problem da dođete do certificiranog rasadnog materijala. Kad vinogradaru prodate cijep, morate  garantirati da se radi o zdravom cijepu koji može ostvariti puni razvoj u njegovom vinogradu – objasnio je stručnjak.

Budući da se Visoko gospodarsko učilište ne bavi proizvodnjom loznih cijepova jer za to nema ni dozvolu, za njih to radi rasadnik “Agrocar“  koji na temelju baznih plemki kleščeca proizvodi certificirane lozne cijepove vrhunske kakvoće. U dvije godine prodalo se oko 20 tisuća cijepova koji se, prema povratnim informacijama vinogradara, izvrsno razvijaju. Zahvaljujući tome sorta je spašena i više nije ugrožena, ali proširiti je znatnije mogu samo ozbiljni proizvođači.

– Bez njih sve pada u vodu. Veliki vinogradari i oni koji to žele postati, moraju shvatiti da je i u svijetu tendencija sadnje baš autohtonih sorti. Važno je to da se vinogradari bave kleščecom i vinificiraju ga na različite načine kao bi se otkrio najbolji za tu sortu – kaže Kamenjak.

Učilište se time nije bavilo jer nema podrum, ali Kamenjak se kleščecom bavi i u svome vinogradu.

– Ta vina su osvajala lijepe nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Znači, sorta ima potencijal za vrhunsko vino, jer na tim natjecanjima ocjenjuju vrhunski ocjenjivači, certificirani degustatori – otkriva nam.

Sorta se nalazi na sortnoj listi i preporučena je za sadnju na našem području, regulirano  Zakonom i Pravilnikom o vinu za kalničko vinogorje, za zaštićenu oznaku izvornosti preporučuje se kleščec. Vino ima prepoznatljiv okus, uvjerava nas profesor Kamenjak, lagane aromatične note koje, iako grožđe ne spada u grupu aromatskih, razvija tijekom fermentacije. Prema komentarima kušača i ocjenjivača, vino ima potencijala i u gospodarskom i u turističkom smislu.

– Možda će se neki uvrijediti, ali činjenica je da ovo imaju neke druge županije gdje je vinogradarstvo puno jače i razvikanije, priča oko kleščeca bi se  puno bolje iskoristila – tvrdi Kamenjak.

Certificirani cijep ove sorte već su kupili  vinogradari iz koprivničkog, đurđevačkog i međimurskog područja. Sadnice će se prodavati i ove godine,  njihovu nabavu sufinancira Grad Križevci pa će se možda i pojaviti mali vinogradari koji bi se htjeli bavili kleščecom. Naš sugovornik tvrdi da danas prolazi samo ono što je posebno i drukčije. Natjecanje sa svjetski poznatim sortama je izuzetno teško, a autohtone sorte su itekako na cijeni i najbolji put za osvajanje tržišta. 

– Tada bi se moglo dodatno raditi na sorti, vidjeti neke stilove vina i poraditi na brendu, a brend označuje točno kakvo bi vino moralo biti- rekao je najveći promotor ove autohtone sorte Dragutin Kamenjak i dodao da će sadnice kleščeca u slobodnoj prodaji biti još samo ove godine, a onda će se proizvoditi prema narudžbi.  

sn/radiokrizevci.hr

Foto: Agroklub.hr, Sandra Špoljar-nov.

Pratite nas na društvenim mrežama!