Sojevi koronavirusa uobičajeni kod stoke?

Većina ljudi je za koronavirus je tek nedavno čulo, a COVID-19 koji utječe na ljudsko zdravlje izaziva zabrinutost diljem svijeta te postaje sve veći globalni problem. Ipak, ova vrsta virusa nije nešto novo za stočare i peradare, izjavila je za agrilife teksaška veterinarka i epidemiologinja Heather Simmons, rekavši kako se sojevi tog virusa mogu pojaviti na farmama.

Prema izjavama epidemiologa, koronavirus kod čovjeka obično izaziva blago do umjerene bolesti dišnih puteva sa simptomima sličnim gripi. Smatraju i da se većina ljudi tijekom života zarazi jednim ili više sojeva ovog virusa.

“Koronavirus je čest kod stoke i peradi koji se rutinski viđa diljem svijeta”, rekla je Simmons s Instuta za zarazne bolesti životinja.

Divlje životinje u Kini mogu biti nositelji
Zna se da šišmiši nose preko 100 različitih sojeva koronavirusa, a divlje cibetke su izvor virusa koji uzrokuje SARS (teški akutni respiratorni sindrom) koji je prvi puta prijavljen u Kini 2002. godine. “Iako je naše razumijevanje još uvijek ograničeno, divlji ljuskavci ili pangolini koji se prodaju na tržnicama mogu biti povezani s epidemijom u Kini”, kaže Simmons.

Šišmiši, cibetke i pangolini se obično prodaju na tržnicama u Kini, a koronavirusi iz divljih životinja su opasni jer mogu mutirati, prilagoditi se i zaraziti nove vrste, uključujući ljude. Znanstvenica ističe kako je važno razumijevanje razlika između virusa koji se javlja na domaćim životinjama poput peradi i stoke u usporedbi s onim koji se prenosi divljim životinjama i djeluje na ljude.

Kako izgleda koronavirus na stoci?
Poznato je da se koronavirus godišnje pojavaljuju u cijelom svijetu, a najčešće se javlja kod nesilica sa simptomom smanjene nosivosti, govedima i mliječnim kravama uzrokuje zimsku dizenteriju (grižu), svinjama respiratorne probleme, a peradi i pticama bronhitis.
Svjetska zdravstvena organizacija izvjestila je da se zna da se drugi soj koronavirusa MERS-CoV prenosi s deva na ljude, a oni koji se javljaju na domaćim životinjama još uvijek nisu zarazili ljude i upravo je to važno razumijeti. “Dugo smo se bavili takvim bolestima i do sada nismo vidjeli slučajeve u kojima se ovaj tip virusa prenosi sa stoke na ljude ili obrnuto”, kaže znanstvenica.

Iako ovi virusi među ljudima uzrokuju visoku smrtnost ili stopu zaraze, kod stoke i peradi to nije tako. Kod njih utječu na respiratorni ili gastrointestinalni sustav, što ovisi o vrsti i starosti životinja.

Stoka: Proljev i dehidracija
Proljev se obično javlja kod teladi mlađe od tri tjedna zbog nedostatka protutijela u slučaju da životinja ne dobije dovoljno kolostruma od majke, kako bi ojačalo i izgradilo imunitet. Klinički znakovi uključuju jaku dehidraciju i proljev, a ozbiljnost simptoma ovisi o dobi teleta i njegovom imunološkom sustavu. Stočari ove simptome uočavaju češće u zimskim mjesecima jer je virus stabilniji kada je hladno.

Drugi klinički simptom je zimska dizenterija kod odraslih goveda, kada dolazi do pojave krvave stolice i proljeva te gubitka apetita. Može doći do respiratornih poteškoća poput blage upale pluća i to kod teladi do 6 mjeseci starosti. Virus se izbacuje u okolinu kroz izlučevine iz nosa i izmetom.
Svinje i perad: Problemi respiratornog sustava i gastrointestinalnog trakta

Postoji više koronavirusa koji utječu na svinje i prasad. Kao i kod goveda utječu na respiratorni sustav (obično bez simptoma) ili gastrointestinalni trakt. Ako se pojave simptomi, može doći do prolaznog kašlja, a širi se aerosolnim metodama.

Virus zaraznog bronhitisa se brzo širi i respiratorna je bolest kod pilića. Klinički znakovi kod kokoši nesilica uključuju smanjenu proizvodnju, abnormalnosti ljuske jajeta i lošiju kvalitetu jaja.

Kako liječiti koronavirus kod stoke?
Antibiotici nisu identificirani za virusne infekcije, ali se mogu korisitti ako dođe do sekundarne bakterijske infekcije. Stočari bi se trebali svakako savjetovati s veterinarom radi lječenja. (agroklub.com)

Pratite nas na društvenim mrežama!