Iz fundusa Gradskog muzeja Križevci

Među pionirska djela hrvatske historiografije svakako valja ubrojiti knjigu Memoria regnum et banorum Ragnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae (Uspomena na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) hrvatskog isusovca i povjesničara Jurja Ratkaja (Rattkay).
Juraj Ratkaj rođen je u dvorcu Veliki Tabor 22. prosinca 1612. u obitelji nižeg plemstva (otac Petar III. imao je titulu baruna). Gimnaziju i studij filozofije pohađa u Grazu, a 1632. ulazi u isusovački red u Leobenu u Austriji. Radi na gimnaziji u Györu i Zagrebu, a 1639. biva otpušten iz isusovačkog reda. Tijekom 1640.-41. studira teologiju u Beču, nakon čega je imenovan čazmanskim i kalničkim arhiđakonom, a nešto kasnije i zagrebačkim kanonikom. Zajedno s protonotarom Ivanom Zakmardijem bio je 1649. poslanik hrvatskih staleža na Ugarskom saboru u Požunu. Zbog nedoličnog ponašanja 1662. oduzeta mu je čast i prihodi koje je uživao kao zagrebčki kanonik, no tri godine kasnije je pomilovan i imenovan župnikom Sv. Ivana u Novoj Vesi pokraj Kaptola, gdje je i umro 01. rujna 1666.
Uz njegov životopis treba spomenuti i da je 1648. bio i jedan od trojice kandidata za novog zagrebačkog biskupa, a volio je povremeno otići u rat pa je tako 1641. s banom Ivanom Draškovićem sudjelovao u bitkama protiv Osmanlija kod Kladuše, a 1647. s Petrom Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom sudjeluje u Tridesetogodišnjem ratu u Češkoj, Saskoj i Türingiji.
Njegovo najpoznatije djelo Uspomena na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije prvi je puta objavljeno u Beču 1652. i mnogi ga smatraju prvom sustavnom sintezom hrvatske povijesti. Pisan je u protureformacijskom duhu, zbog čega su ga njemački protestanti u nekoliko navrata javno spalili. Uspomena mu je također donijela i mnogobrojne neprijatelje u Hrvatskoj, no dio koji govori o događajima koje je sam Ratkaj proživio i danas su nezaobilazan izvor za hrvatsku povijest sredine 17. stoljeća. Knjiga je doživjela i svoje drugo izdanje, također u Beču, 1772. (jedan se primjerak čuva u Gradskom muzeju Križevci), a 2001. Hrvatski institut za povijest objavio je i reprezentativnu monografiju s prijevodom Ratkajeva djela na hrvatski.

PREDMET:
Naslovnica drugog izdanja knjige Memoria regnum et banorum Ragnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae iz 1772. g. (Gradski muzej Križevci GMK-1706)

PRIPREMIO:
Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!