Iz EU fonda solidarnosti 500 milijuna eura za posljedice potresa

Odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici , Pavić je izjavio da je rok za prijavu na Fond solidarnosti EU-a 14. lipnja, a očekuje da će Hrvatska, odnosno Grad Zagreb, iz fonda dobiti više od 500 milijuna eura.

Pojašnjava da se procjena štete od potresa završava ovaj tjedan, mora se provoditi po metodologiji koju priznaje Europska komisija, sredstva se dobivaju u postotku od same štete, a očekuje da će prijava Komisiji biti poslana vrlo skoro, i prije roka.

Ističe i da se tijekom ljeta očekuje 100 milijuna eura akontacije iz tog fonda, maksimalno što se može primiti, a podsjetio je i da se za sanaciju posljedica od potresa dogovara zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara, a tu je i 141 milijun kuna koje je Vlada usmjerila za hitne sanacije.

Već ove godine 55 milijardi eura na razini Unije za oporavak gospodarstva

Pavić je prvotno govorio o jučerašnjem prijedlogu Komisije o instrumentu za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijednom 750 milijardi eura, nazvanom “EU sljedeće generacije”, a osvrnuo se i na prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., vrijednosti od 1.100 milijardi eura.

Instrument se tako sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi, a tim planom gospodarskog oporavka za Hrvatsku je predviđeno 10 milijardi eura, od čega se oko 7,3 milijarde eura odnosi na bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi na zajmove..

Pavić kaže da će države članice za korištenje sredstava razviti i nacionalne planove oporavka, čeka se puna dokumentacija od Komisije, a nakon sjednice Europskog vijeća, koja će se održati 19. lipnja, trebalo bi uslijediti u usvajanje cijele regulative.

Iako će većina sredstava biti na raspolaganju od slijedeće godine, Pavić ističe i da će se dio, 55 milijardi eura na razini cijele Unije, moći koristiti već ove godine, što predstavlja dodatak na kohezijsku politiku.

Ukupno, za višegodišnji proračun i za instrument za oporavak i otpornost, Komisija je tako ukupno predložila 1.850 milijardi eura, a kada se tome pribroje i tri sigurnosne mreže dogovorene u travnju, ukupne vrijednosti 540 milijardi eura, vrijednost sredstava koje će biti dostupne za oporavak dosežu 2.400 milijardi eura.

Stavljajući u kontekst važnost 10 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj, Pavić je podsjetio da financijska omotnica za razdoblje 2014. – 2020. iznosi tek nešto više, 10,7 milijardi eura, od čega je između ostalog financiran i Pelješki most i brojni drugi projekti.

Kada se pak iznosu od 10 milijardi eura pribroje i sredstva za Hrvatsku iz VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., od kojeg Pavić očekuje da će biti izdašniji od prethodnog, dolazi se do iznosa od više od 20 milijardi eura za Hrvatsku za slijedećih sedam godina, ističe ministar.

U kontekstu i predsjedanja Vijećem EU-a, Pavić kaže da je Hrvatska dobila izdašnija sredstva i u većem postotku u odnosu i na mnoge ostale članice. “Vjerujemo da će ova sredstva značiti dodatan zamašnjak razvoju gospodarstva i potpuni oporavak i vraćanje već slijedeće godine na razinu pretkriznog BDP-a”, rekao je Pavić.

Navodi i da je Hrvatska dosad ugovorila 93 posto aktualne financijske omotnice, a iz nje je i realocirano više od 400 milijuna eura za potrebe zdravstvene opreme, zatim covid-19 kredite za poduzetnike, a osigurana su i sredstva za mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Izvor: Hina / Vlada

Pratite nas na društvenim mrežama!