Raste svjetska proizvodnja, potrošnja i opskrba pšenicom?

I dok Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) predviđa smanjenje proizvodnje, opskrbe i upotrebe pšenice u svojoj zemlji za razdoblje 20./21., izgledi za uspjeh ove kulture u ostalim dijelovima svijeta ipak su drugačiji.

Prema zadnjim procjenama USDA, proizvodnja pšenice u svijetu u 20./21. godini bi trebala biti oko 768.49 milijuna tona, što predstavlja porast od 4,17 mil. t u odnosu na razdoblje 2019.-2020.

Među glavnim izvoznicima ove kulture, osim naravno Rusije, istaknut će se Argentina, Kanada i Australija, a kako tvrdi USDA, potonja će zabilježiti najveće povećanje proizvodnje koje će iznositi 24 milijuna tona, što je za oko 9 mil. t više nego u prethodnom razdoblju.

Što se tiče zemalja članica Europske unije, za njih USDA i nema baš pozitivna očekivanja. Naime, smatraju kako bi proizvodnja mogla pasti na 143 milijuna tona, što je za oko 11,8 mil. t manje nego u razdoblju od 2019.-20.

Opskrba već drugu godinu zaredom preko milijarde tona?
Prema prognozi, i svjetska opskrba će se povećati i to na rekordnih 1,064 milijarde tona, što bi značilo da će ovo biti već druga godina za redom da su svjetske zalihe te kulture premašile milijardu tona. Isto tako, napominju kako bi Kina mogla imati više od polovice zaliha pšenice.

Što se tiče same potrošnje, iz USDA tvrde kako bi i ona mogla biti rekordna, a njezina procjena je na oko 753,49 milijuna tona, što je 4,94 mil. t više od prognoziranog u 2019. godini. Upozoravaju i kako bi se upotreba stočne hrane mogla smanjiti jer se očekuje da će cijene pšenice biti niže od njoj konkurentnog kukuruza.

Pozitivne procjene i za vanjsko trgovinsku politiku
Prema zadnjim procjenama, i vanjskotrgovinska razmjena, kada je riječ o ovoj žitarici, trebala biti jako dobra, pogotovo za izvoz. Kako prognozira USDA, svjetski izvoz pšenice bi trebao iznositi rekordnih 187,98 milijuna tona što je 4,58 mil. t više u odnosu na prvu procjenu.

Rusija će ostati i dalje najveća izvoznica s 21 milijunom tona, u razdoblju od 2020. do 2021., dok će ju u stopu pratiti Argentina, Australija i Kanada. Suprotno tome, predviđa se da će izvoz iz Europske unije opadati, kao rezultat manjih prinosa.

Predviđa se da će i uvoz porasti, prvenstveno zbog povećanja potražnje u Kini, Alžiru, Maroku, Europskoj uniji, Iraku, Uzbekistanu. Također, tu je i Turska, koja je dobila odobrenje za bescarinsku kupnju velikih količina kako bi stabilizirala domaće cijene. Sjeverna Afrika i dalje će ostati najveća uvoznica ove kulture. (agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!