Vremeplov Gradskog muzeja Križevci: ROĐEN JE IVAN ZIDARIĆ SUDOVEČKI

Među nedovoljno poznate i istražene pojedince koje svoje prijeklo vuku iz obitelji „kalničkih šljivara“ svakako spada i Ivan pl. Zidarić Sudovečki.

Rođen je u Sudovcu, gdje je imao i manji posjed, a studij prava završava u Zagrebu 1824. g. Navodi se kao prisežnik sudbenog stola u Zagrebačkoj i Virovitičkoj županiji, te zakleti bilježnik Križevačke županije 1831. g. Između 1837. i 1848. bio je prvi (redoviti) podžupan križevačke županije. Tijekom tog vremena boravi u Križevcima gdje igra istaknutu ulogu u društvenom životu grada. Sudjelovao je u osnivanju Ilirske čitaonice 1838. g., četvrte u Hrvatskoj, te je bio njen prvi predsjednik. Navodi se i kao predsjednik križevačkog ogranka Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1846. g. Križevčani su ga izabrali kao poslanika na Sabor 1840. g. Krajem 1842. g. postaje kraljevskim savjetnikom. Kao prvi podžupan Križevačke županije 11. svibnja 1848. bio je predložen za Velikog župana, što je odbio, sve dok za to ne dobije potvrdu od vladara, što nikada nije dočekao. Tijekom revolucionarnog razdoblja 1848./49. bio je banski povjerenik Osiječke županije i grada Virovitice.

Na Hrvatskom saboru 1861. godine izabran je za podbana Trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Tom prilikom položio je slijedeću zakletvu: „Ja Ivan Zidarić podban trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, a uzvišene stolice banske podpredsjednik, kunem se živim Bogom, blaženom dievicom Marijom i svim svetci i odabranici božjimi, te zadajem tvrdu vjeru, da tajnah ni banovih, ni banske stolice, niti onih banske časti nikada i nikomu odkrivati neću, pak budi to pismeno ili ustmeno, budi migom i kojim drugim načinom, nego da ću ih isto tako kao i sve ove povlastice trojedne kraljevine, koje budu meni naposeb za čuvanje povjerene čuvati vjerno, da ću prava, slobodu, sloboštine, preimućstva i uredbe ove trojedne kraljevine previšnjim mjestom potvrdjene stalno obdržavati, štititi i braniti; nadalje da ću svim, koji će pravicu u mene iskati i u svom poslu koji će na moju dužnost spadati, kako po Bogu i pravdi njegovoj za pravo nadjem, po mogućnosti mojoj svagda istinit i pravedan sud izreći, i pravedno izvršiti, negledeć na osobu bogata il siromaka, a zametnuvši molbe, mita, nagnuće, strah, mržnju, ljubav i dopadnost. Tako mi Bog pomogao, i svi sveci!“

U braku s Katarinom rođ. pl. Demetörfy imao je kćeri Mariju, udanu za Ljudevita Markovića, i Olgu. Umro je 4. kolovoza 1866., a sahranjen je u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije u Gornjoj Rijeci. Zanimljivo je da je, osim u Gornjoj Rijeci, misa zadušnica služena i u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, 14. kolovoza, što govori o važnosti Ivana Zidarića u nacionalnom okviru.

PREDMET:

Razglednica s motivnom Gornje Rijeke s početka 20. st. (Gradski muzej Križevci GMK-6077)

PRIPREMIO:

Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!