Black Lives Matter kao globalni pokret

George Floyd nije bio prva osoba crne boje kože koju je u policijskoj akciji ubio policajac bijele boje kože. Unatoč tome reakcija je ovoga puta daleko intenzivnija, kako u SAD-u tako i u ostatku svijeta. U bezbroj gradova na svim kontinentima samo tijekom prošlog vikenda okupilo se stotine tisuća ljudi kako bi demonstrirali protiv sustavnog rasizma i policijskog nasilja.

Nove rasprave o rasizmu

“To me je stvarno iznenadilo”, kaže Tahir Della. Ovaj 58-godišnjak je aktivan u Inicijativi ljudi crne boje kože u Njemačkoj (ISD) koja je jedna od najstarijih interesnih skupina u zemlji. Njega iznenađuje da se, kako kaže, to sada probilo u javnost, da se tako veliki broj ljudi širom svijeta solidarizira i da se odjednom u širokoj javnosti raspravlja o sustavnom rasizmu.

ISD još nikada do sada nije imao tako mnogo medijskih upita, kaže Della. No ukupno se, u posljednjih 33 godina od kako je on angažiran u udruženju, nešto promijenilo: ljudi crne boje kože u međuvremenu aktivnije zahtijevaju svoje pravo na suodlučivanje u društvu, kaže Della. Sada postoje osobe afro-njemačkog porijekla kao parlamentarci u parlamentima u njemačkim saveznim državama, u Bundestagu, kao i u Europskom parlamentu. Ipak s obzirom na – prema procjenama – oko milijun građana tamne boje kože u Njemačkoj – oni u javnosti još uvijek nisu dovoljno zastupljeni.

Promjena dolazi

Druge zemlje su u njihovoj definiciji rasizma dalje odmakle od Njemačke, kaže Della: “Još uvijek postoji razumijevanje da se rasizam ili rasističko djelovanje mogu tako opisati tek ako se može dokazati namjera”, kaže on. Činjenica je, kako dalje navodi, da su rasistička djelovanja moguća i bez namjere jer su od malih nogu naučena.

Tahir Della radi i kao stručni referent jednog programa, financiranog javnim sredstvima, a koji se bavi antirasizmom i postkolonijalizmom. Kao napredak on ocjenjuje izbor riječi nakon napada u gradu Hanau u veljači u kojem je atentator ubio osam ljudi migrantskog porijekla: “Tada su mediji prvi put upotrijebili riječ rasizam u kontekstu priče o počinitelju”, kaže on i dodaje da se ranije u takvim slučajevima govorilo o “neprijateljstvu prema strancima ili ksenofobiji”. Della smatra da to ima veze i sa stalnim lobiranjem različitih udruženja.

Mlade, politizirane generacije

Ipak velika senzibiliziranost samo djelomice objašnjava zašto je smrt Georga Floyda širom svijeta izazvala tako jake reakcije. Della pretpostavlja da je sada riječ o brojnim stvarima koje izazivaju međunarodni odjek: žestoka reakcija u SAD-u, također pandemija korone, koja posebice teško pogađa u prosjeku siromašnije i lošije zdravstveno zbrinute ljude crne boje kože u SAD-u. I u konačnici amaterska video snimka na kojoj se moglo vidjeti kako policajac bijele boje kože nekoliko minuta drži koljeno na Floydovom vratu dok on govori “Ne mogu disati” i na koncu ostane bez svijesti.

Aladin El-Mafaalani također smatra da je ova video snimka važan faktor koji je doveo do globalne reakcije. Ovaj sociolog je prisustvovao demonstracijama u svom rodnom gradu Dortmundu i zatim se pitao kako je moguće da jedan događaj, koji je geografski toliko udaljen, izvede veći broj ljudi na ulicu nego slična događanja u samom Dortmundu. U tom gradu je u travnju 2006. godine neonacistička grupa NSU usmrtila vlasnika kioska Mehmeta Kubaşıka. Da je tu bila riječ o slučaju rasistički motivirane serije ubojstava postalo je jasno tek u studenome 2011. godine.

Veliko suosjećanje u slučaju Georga Floyda Mafaalani objašnjava time jer je video posebice na Instagramu pogledao veliki broj mladih ljudi – riječ je o, kako on kaže, novoj generaciji koja je povezanija i zahvaljujući pokretu “Fridays for Future” i koja je razvila novu kulturu demonstracija. Ovaj sociolog polazi od toga da su današnje učenice i učenici svakodnevno konfrontirani s američkim predsjednikom, sa stvarima koje se događaju u vezi s Alternativom za Njemačku, s desničarskim populizmom i sličnim i koje su politizirane na sasvim drugi način.

Stanje u Europi

Prosvjedi su od početka jasno pokazali da rasističko nasilje policije nije samo problem u SAD-u. Inicijativa Smrt u pritvoru istražuje slučajeve u kojima su ljudi crne boje kože i drugi takozvani People of Color preminuli u pritvoru u Njemačkoj – od 1990. godine je prema njihovim navodima najmanje 159 ljudi izgubilo život.

Zasigurno najpoznatiji slučaj je Oury Jalloh, koji je 2005. godine preminuo u požaru u pritvorskoj ćeliji u Dessauu. Prema nalazima vještaka on je prije svoje smrti teško zlostavljan, a u požaru su korišteni akceleratori vatre. “Povjerenje ljudi crne boje kože i People of Color u policiju pada jer kod ljudi još uvijek vlada osjećaj da policija nije dovoljnu tu za mene. Ne mogu se žaliti bez straha ili moliti za pomoć i to se mora ponovo uspostaviti”, smatra Tahir Della.

Della je u kontaktu s inicijativama iz drugih europskih zemalja koje su nekoć bile kolonijalne zemlje. I tamo, kako kaže, postoje konkretne političke kampanje protiv rasističkog policijskog djelovanja. “Postoje brojne paralele unatoč činjenici da su društva veoma, veoma različita”, kaže on.

Prosvjedi unatoč koroni

Ono što se u SAD-u održava pod motom #BlackLivesMatter je praktično tema u svim zemljama u kojima su ljudi crne boje kože diskriminirani. Tahir Della se raduje da su se priključili i dijelovi većine u društvu, ali ne u paternalističkom obliku, već u formi solidariziranja.

Samo trenutak u kojem se to događa, u vrijeme pandemije, ne smatra povoljnim. Doduše brojni demonstranti nose zaštitne maske, ali u velikim grupama ljudi je epidemiološki razumno držanje distance jedva moguće. Della zbog toga zahtijeva od organizatora i prosvjednika da budu oprezni: “Pazite molim vas na to da ne dođe ponovo do povećanja infekcija”, kaže on.

Izvor: metro-portal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!