Dan dezertifikacije i suše – 17. lipnja

Na današnji se dan međunarodno obilježava Dan dezertifikacije i suše. Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1995. godine 17. lipnja Svjetskim danom suzbijanja dezertifikacije, a od ove godine ovaj se datum obilježava kao Dan dezertifikacije i suše.

Pojam dezertifikacije podrazumijeva opustinjavanje, odnosno smanjenje plodnosti i degradaciju tla u nekom području koje se postupno pretvara u pustinju, a suša predstavlja izostanak ili nestašicu oborina.

Svake se godine ovom obljetnicom skreće pažnja javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i rezultate provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi.

Ovogodišnje obilježavanje Dana dezertifikacije i suše ima za cilj educirati i osvijestiti ljude o potrebi i načinima smanjenja utjecaja pojedinca te se obilježava pod sloganom „Hrana za ljude. Stočna hrana. Tekstilna vlakna.“ (Food. Feed. Fibre.). Fokus je usmjeren na nužnu promjenu stavova javnosti prema vodećem pokretaču dezertifikacije i degradacije zemljišta: neumoljivoj proizvodnji i potrošnji.

Uz povećanje ljudske populacije, neizbježna je sve veća potražnja za zemljištem kako bi se osigurao prostor za život, proizvodnju hrane za ljude i stoku te proizvodnja tekstilnih vlakana. Istovremeno, produktivnost postojećeg obradivog zemljišta opada što je dodatno pogoršano klimatskim promjenama. Prema podatcima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), procjenjuje se da će se u sljedećih 50 godina proizvesti više hrane nego što je ukupno proizvedeno u zadnjih 10.000 godina.

Prekomjerna primjena gnojiva u poljoprivredi vodi do gubitka dušika i ugljika u tlu, povećanja emisije stakleničkih plinova i onečišćenja površinskih i podzemnih izvora vode. Otprilike četvrtina emisije plinova staklenika dolazi iz poljoprivrede, šumarstva i drugih načina korištenja zemljišta. Proizvodnja odjeće i obuće uzrokom su 8 % globalne emisije stakleničkih plinova, a predviđa se kako će, uz nastavak sadašnjih trendova, do 2030. godine činiti i do 50 %.

Promjenama potrošačkog ponašanja, usvajanjem učinkovitijeg planiranja i održive prakse trebalo bi se osigurati dovoljno zemljišta za zadovoljenje ljudskih potreba. Promjene u ponašanju i prehrani, poput smanjenja otpada od hrane, kupovine s lokalnih tržišta i zamjene odjeće umjesto uvijek kupovine nove, mogu osloboditi zemljište za druge namjene i smanjiti emisiju ugljika. Sama promjena prehrambenih navika može osloboditi između 80 i 240 milijuna hektara zemljišta.

Kako bi se omogućio sveobuhvatan pristup ovoj temi i postigla neutralnost degradacije zemljišta na razini EU-a, Europska komisija će 2021. godine ažurirati tematsku strategiju EU-a za zaštitu tla.

Glavni tajnik Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije Ibrahim Thiaw poručio je prigodno uz današnju obljetnicu da „ako nastavimo proizvoditi i trošiti kao do sad, uništit ćemo sposobnost planeta da održi život sve dok ne ostane ništa. Svi moramo donijeti bolju odluku o tome što ćemo jesti i nositi da bismo zaštitili i obnovili zemljište.“.

Pratite nas na društvenim mrežama!