Doznajte kako ubrati i čuvati sjeme povrća i cvijeća

Iako je u današnje vrijeme u ponudi trgovina dostupno razno povrće i cvijeće, plodovi povrća iz vlastitog vrta često su puno ukusniji, a cvijeće koje posijemo ispred kuće ljepše cvjeta. Na važnosti sve više dobivaju zdravija prehrana i ekološki ili organski uzgoj povrća, samim time raste i broj vrtlara koji uzgajaju svoje povrće i cvijeće uz kuće i vikendice ili u urbanim sredinama na balkonima i terasama.

Sjeme iz vlastitog vrta
Svatko tko posjeduje povrtnjak ili cvjetnjak, može sam proizvoditi sjeme svojih vlastitih kultivara. Važno je napomenuti da se sjeme kultivara koje sačuvate od vrsta iz vlastitog uzgoja, tijekom više generacija adaptira na mikro uvjete vašeg vrta. Također ćete sakupljanjem sjemena i pravilnim skladištenjem uštedjeti novac te imati kvalitetno sjeme.

S obzirom da dolazi sezona ubiranja sočnih plodova iz naših povrtnjaka, kako bismo i iduće godine uživali u vlastitim plodovima, potrebno je s najljepših plodova ubrati ili odstraniti sjeme. Jednako je i s cvjetnjacima, sada uživamo u pogledu na prekrasno cvijeće, a kako bi tako bilo i dogodine, potrebno je ubrati sjeme za one vrste koje se razmnožavaju sjemenom. Kad govorimo o sjemenu cvijeća i povrća, tada se misli na sjeme koje je tolerantno na sušenje. Na sušenje netolerantne vrste, krupno-sjemene vrste i mnoge vrste drveća, uobičajeno se siju svježe i nisu prikladne za skladištenje. U njihovom prirodnom okruženju, sjemenke netolerantne na sušenje padaju na tlo i brzo prokliju.

Kako bi sjeme imalo dobru klijavost ne sakuplja se oštećeno, nagrizeno ili sjeme napadnuto gljivičnim bolestima. Također, sjeme se bere po suhom i sunčanom vremenu kad prođe jutarnja rosa te kad je potpuno dozrelo na biljci i suho. Za ubiranje sjemena se mogu iskoristiti razne posudice od gljiva ili bobičastog voća koje nemaju rupice na dnu. Najlakši način sakupljanja sjemena je da se posudica stavi ispod biljke i sjeme se istrese u posudicu. Na taj način većina sjemenki završi u posudici, a jako malo se rasipa.

Kako postupati sa sjemenom nakon skupljanja?

Nakon skupljanja, sjeme je dobro staviti u tankom sloju u hladu na suhom i prozračnom mjestu da se dodatno posuši od vlage. Dobro ga je sušiti na podlozi koja će upiti višak vlage kao što su papir ili tkanina (npr. pamučna ili lanena). Podloga na kojoj ga sušite ne smije biti plastična jer može doći do truljenja jer ne upija višak vlage te može doći do kondenzacije.

Po potrebi se dosušuje na niskim temperaturama u zagrijanom prostoru, iznad peći ili radijatora. Sakupljeno sjeme se do sezone sijanja ili čak i nekoliko godina može čuvati u papirnatim i platnenim vrećicama ili jednostavno zamotati u papir ili papirnati ubrus te kutijama različitih veličina, ovisno o veličini sjemena. Prozračnost papirnatih materijala štitit će sjeme od zadržavanja vlage. Moguće ga je spremiti i u staklenke koje imaju rupice na poklopcima, ali bi svakako bilo dobro da je sjeme dobro osušeno i tada je potrebno čuvati ga u mraku.

Sva ambalaža u kojoj se sjeme čuva trebala bi biti neprozirna te je na njoj uvijek dobro navesti naziv vrste čije je sjeme. Temperatura se mora održavati u relativno uskom rasponu. Znanstvenici koji rade istraživanja u ovom području preporučuju kratkotrajno čuvanje na temperaturama oko 5°C. U kućanstvima su zadovoljavajuće lokacije za čuvanje i one koje su daleko od izvora topline kao što su peći, cjevovodi sa zagrijanim zrakom, grijači vode. Kao dobro rješenje nameće se prostor u negrijanom podrumu, u kutu daleko od izvora topline ili u običnom hladnjaku.

Kod većine vrsta se sjeme može sakupiti kroz nekoliko dana dok kod nekih treba budno paziti jer se sjeme brzo osipa. Postoje razni načini rasprostiranja sjemena; kukcima, vjetrom, pticama, drugim životinjama i sl.

Razmjena sjemena
Sakupljeno sjeme povrća i cvijeća iz vlastitog povrtnjaka i cvjetnjaka se može razmjenjivati sa susjedima i rodbinom, ali i na mnogim organiziranim razmjenama sjemena kako bismo povećali broj vrsta koje nam služe kao hrana ili pak kao ukras u dvorištu, na balkonu ili prozorima.

Razmjenu tradicijskog i autohtonog te najčešće ekološki ili organski uzgojenog sjemena, ali i iskustava organiziraju mnoge udruge kao sto su Vestigium, Biovrt, A.R.L.A. i dr. kao i ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa). Ovime se želi razviti svijest o zaštiti okoliša putem uzgoja tradicijskih kultivara kojima odgovara naše podneblje, odnosno prilagođeni su na promjenjive vremenske uvjete sredine iz koje potječu te su otporni na razne uzročnike bolesti kao i na štetnike te ih najčešće nije potrebno tretirati raznim herbicidima i insekticidima.

Samim time se povećava i agrobioraznolikost.  Također je moguće učlaniti se u ZMAG-ovu Društvenu banku sjemena čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih kultivara sjemena, ali i obnovi onih “izgubljenih” za buduće generacije.

Pratite nas na društvenim mrežama!