HPK:Otkupna cijena pšenice ne bi trebala biti manja od 1,20 kn po kilogramu!

Ova kriza nam je upozorenje da ne bi trebali olako izvoziti pšenicu na jesen već je samljeti u Hrvatskoj, kako ne bi skupo uvozili brašno i smrznute proizvode na proljeće iduće godine, a što je učestala praksa, kazao je Mato Brlošić.

Iako će kasniti deset dana, ovogodišnja žetva pšenice je pred vratima. Očekujemo dobru žetvu najvažnije krušarice, a premda ratarske kulture nisu bile pod ugrozom koronakrize, puno je još nedoumica kod
proizvođača pšenice, odnosno brašna, kazali su čelni ljudi Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na
konferenciji za novinare u Zagrebu.
Mladen Jakopović, predsjednik HPK, naveo je da će globalni poremećaj ove krize, koji je izazvao
ogromne šokove u međunarodnoj trgovni, utjecati na cijenu pšenice na burzama. Dodao je da im je
poznato da postoje ogromni viškovi ove žitarice u EU, ali to ne bi trebala biti opasnost za
domaće proizvođače koji su prošle godine zasijali 6,5 posto manje pšenice, a ječma više za 3,7 posto u
odnosu na godinu ranije, što u strukturi domaćih žitarica čini 63,64 posto. “Preostalih 26 posto je uljana
repica”, kazao je Jakopović.

combine harvester unloading grain wheat

Višak od 350.000 t domaće pšenice za izvoz


Prema njegovim riječima, očekuje se ove godine urod od 750.000 tona pšenice u Hrvatskoj, dok su
domaće potrebe 400.000 tona, što znači da je višak 350.000 t, koja je s prosječnim prinosom od 5,5 tona
po ha blizu EU prosjeka. Za razliku od ostalih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji
dobro, što se tiče samodostatnosti. Izvozna tržišta su zemlje u našem okruženju.
Čeni ljudi HPK: Matija Brlošić, Mladen Jakopović, Antun Vrakić, Jakša Lovrić (s lijeva na desno) Foto:
Marinko petković
Matija Brlošić, potpredjedsjednik HPK, kazao je da su hrvatski ratari i dalje zainteresirani za sjetvu
pšenice jer ona u posljednjih desetak godina ima jednu od najstabilnijih cijena, koja se nije spuštala ispod
jedne kune. U HPK očekuju da cijene otkupa ovogodišnjeg roda ne bude ispod 1,20 kuna po kilogramu
standarde kakvoće. “No, ova kriza nam je upozorenje da ne bi trebali olako izvoziti pšenicu na jesen već
je samljeti u Hrvatskoj, kako ne bi skupo uvozili brašno i smrznute proizvode na proljeće iduće godine,
a što je učestala praksa”, kazao je Brlošić.
Kako se čulo, domaći mlinovi se gase, stoga Komora predlaže da se razmotri mogućnost naknade za
skladištenje pšenice te tako poradi na zaštiti domaće proizvodnje koja može proizvesti puno toga, ali ne
može doći na tržište.

Uvozna hrana uništava domaću poljoprivredu

Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, kazao je da uvozna hrana uništava domaću
poljoprivredu. “Najnovija korupcijska afera vezana za vjetroelektrane i pogodovanje korisnicima
poticaja krških pašnjaka, pokazuje da je pitanje čije interese štite institucije koje bi trebale raditi za opće
dobro zemlje koja ih plaća, a ne za privatne interese investitora. Ako institucije nisu u funkciji, zakoni se
ne mogu provoditi, što najbolje pokazuje toliko puta mijenjan Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ne
funkcionira kako bi se poticaji mogli trpati u džepove onih koji ne obrađuju zemlju”, rekao je.
Jakša Lovrić, član Odbora, dodao je da je i pored više nego dovoljno domaće pšenice, prošle godine u
Hrvatsku uvezena čak 121.000 t pšenice, kao i 35 tona brašna, te gotovih smrznutih proizvoda na bazi
tijesta u iznosu od desetak milijuna eura.
HPK traži da se isplata pšenice provodi u roku i konačno aktivira Zakon o zabrani nepoštene trgovačke
prakse, što znači da otkupljivači u roku od 60 dana moraju platiti preuzeto. Uz to, drže da se kroz mjere
Ruralnog razvoja investira u domaću mlinarsko-pekarsku industriju.
(Agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!