Zašto je dobro saditi batat?

Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska vrsta iznimno velike nutritivne vrijednosti
korijena i lista. Pripada u skupinu funkcionalne hrane zbog značajne količine specijaliziranih
biljnih metabolita, antioksidativnih tvari (vitamina, polifenola, karotenoida) i sadržaja esencijalnih
minerala, dijetalnih vlakana te niskog glikemijskog indeksa korijena.

Izvor dragocjenih hranjiva
Batat sadrži male količine masti, kolesterola i natrija, izvrstan je izvor dijetalnih vlakana, koji su nužni za
pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od brojnih bolesti.
Listovi batata su također dragocjeni izvor i topivih dijetalnih vlakana koja snižavaju razinu kolesterola u
krvi, ubrzavaju probavu, te usporavaju hidrolizu škroba i apsorpciju glukoze. U batatu su utvrđene i
brojne skupine spojeva glikozida (batatin) za koje se smatra da imaju antibakterijska i antifungalna
svojstva, te protein sporamin koji ima antioksidativna svojstva.
U svijetu je zastupljen velik broj sorti batata koje se razlikuju prema nutritivnoj vrijednosti, ovisno o boji
periderme i zadebljalog parenhimskog tkiva. Narančaste sorte batata sadrže velike količine beta-karotena,
dok ljubičaste sorte sadrže antioksidans antocijanin. Korijen batata kao nutritivno vrijedna namirnica u
prehrani doprinosi boljoj ravnoteži razine glukoze u krvi. Prema energetskoj vrijednosti iznimno je važan
kod problema s povišenim šećerom u krvi, kod osoba čije zdravlje ovisi o stabilnoj razini glukoze u krvi.
Unatoč određenom nižem sadržaju šećera u korijenu, preporučuje se batat koristiti u prehrani dijabetičara
zbog niskog glikemijskog indeksa.
Listovi batata su srcolikog oblika, svijetlo do tamnije zelene boje s istaknutim lisnim žilama. Mlado lišće
batata se može koristiti svježe kao zeleno povrće ili sušeno kao čaj. Čaj od lista batata preporučuje se za
poboljšanje glikemijskog indeksa za dijabetičare, kod osoba koje pate od slabokrvnosti, za ublažavanje
probavnih tegoba, za poboljšanje funkcija gušterače i jetre te za sprječavanje nesanice. Ovisno o sorti i
uvjetima rasta, list batata se može nutritivno usporediti sa špinatom. Iznimno je bogat kalcijem,
željezom, beta-karotenom, vitaminom C E, K i B kompleksom vitamina. Razine željeza, kalcija i
karotena su među najvišima u usporedbi s ostalim povrćem. Najveća vrijednost listova batata pripisuje se
visokom sadržaju polifenola, posebice antocijanina i fenolnih kiselina, čija je količina znatno veća u
usporedbi s ostalim povrćem. Batat sadrži značajne količine minerala (Ca, P, Zn, Cu, Na, Mn, Se, Cl, S)
od kojih se posebno ističu (Mg, Fe i K ).
Veliku antioksidacijsku aktivnost imaju korijen i list batata zbog visoke koncentracije vitamina i
polifenolnih spojeva. Antioksidansi u batatu su spojevi koji mogu odgoditi, inhibirati ili spriječiti
oksidaciju slobodnih radikala različitim mehanizmima, a njihova se aktivnost u ljudskom organizmu
odražava smanjenjem oksidacijskog stresa.
Konzumiranje korijena i listova batata povezuje se s različitim pozitivnim fiziološkim djelovanjem na
zdravlje. Smatra se da list batata kao povrće ili dodatak jelima može postati koristan prirodan izvor
polifenolnih spojeva.

Uzgoj batata
U Hrvatskoj se batat uzgaja kao jednogodišnja povrtna vrsta zbog zadebljalog korijena. Batat se najlakše
razmnožava vegetativno presadnicama dobivenim od korijenovih izdanaka. Mjesec dana nakon sadnje
sekundarno korijenje počinje zadebljavati u obliku gomolja te do kraja vegetacije dosegne masu između

100 i 500 g, dok pojedino korijenje postigne masu od 1 do 2 kg. Korijen narančaste sorte batata najčešće
je vretenasto izdužen, rjeđe je okruglog oblika, dok je za sorte batata crvenog korijena svojstven veći udio
korijena okruglog oblika.
Pokožica korijena može biti narančasta, crvena, ljubičasta ili žuta, a parenhimsko tkivo bijelo, svjetložuto,
narančasto, crveno i ljubičasto.
Kao usjev s velikom lisnom površinom, batat je značajno tolerantniji na bolesti, štetočine i visoku vlagu u
odnosu na ostalo lisnato povrće.

Sadnja batata u kontinentalnom dijelu Hrvatske obavlja se sredinom svibnja, zbog smanjene opasnosti od
pojave i negativnog utjecaja kasnog proljetnog mraza. Ranija sadnja je moguća u zatvorenom prostoru ili
područjima s mediteranskom klimom, dok je nešto kasnija sadnja moguća u područjima bez pojave ranog
jesenskog mraza.
Prosječni prinosi batata u svijetu se kreću oko 15 t/ha, dok se u Hrvatskoj uz povećanu gnojidbu kalijem
na određenim lokalitetima mogu ostvariti prinosi od 20 do 30 t/ha.

Berba i čuvanje
Zbog dubokog zadebljalog korijena koji lako puca, korijen se najčešće vadi ručno ili prilagođenom
vadilicom za korjenasto povrće. Lisna masa s vriježama se može nekoliko dana ranije pokositi, kako bi se
pospješio razvoj čvršće pokožice i ujedno spriječio negativan utjecaj ranih jesenski mrazeva. Nakon
vađenja i sušenja korijen batata gubi na težini do 5 do 10 % u odnosu na ukupnu masu izmjerenu prilikom
vađenja korijena.
Batat se najbolje čuva pri temperaturi od 10 do 15°C. Nakon vađenja zdrave gomolje batata je potrebno
pripremiti za zimsko mirovanje držanjem 10 do 15 dana na temperaturi oko 25 °C uz relativnu vlagu
zraka 80 do 90 %. Najefikasnije zatvaranje mehaničkih oštećenja na gomoljima, postiže se pri temperaturi
28 do 30 °C uz relativnu vlagu zraka oko 85 % u trajanju od nekoliko dana. Tako pripremljeni gomolji
mogu se skladištiti 6 do 8 mjeseci na temperaturi 10 do 15 °C, pri čemu je daljnji razvoj patogena sveden
na minimum. Batat se zbog osjetljive pokožice prije transporta ne pere, samo se sortira po veličini i pakira
u kutije.
Za prehranu se koriste sekundarna zadebljanja korijena batata, a može se konzumirati i mlado lišće. Batat
se vrlo lako i jednostavno kulinarski obrađuje. Korijen batata se može kuhati, pržiti ili mljeti za brašno i
proizvodnju škroba te pripremu kruha, kolača i mnogih drugih jela. Kultivari koji sadrže veći postotak
vlakna prerađuju se u alkohol. Mladi listovi batata se mogu koristiti kao špinat ili sušiti i pripremati za
čaj. (Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!