Dogodilo se na današnji dan – 25. srpnja
285. godine rimski car Dioklecijan postavlja Maximijana za suvladara Rimskog Carstva, što će ostati i sljedećih 20 godina.
315. godine dovršen je Konstantivnov slavoluk s trojim vratima izgrađen nedaleko od Koloseja u Rimu. Najveći je i skulpturama najukrašeniji slavoluk antike. Slavoluk je podignut nakon bitke na Milvijskom mostu.
1261. godine vojska Nicejskog Carstva preotima Latinskom Carstvu Carigrad i ponovo uspostavlja Bizant.
1386. godine u bitki kod Gorjana hrvatsko plemstvo je porazilo ugarskog palatina kneza Nikolu Gorjanskog i zarobilo ugarsko-hrvatsku kraljicu Mariju i njenu majku Elizabetu koje su zatočene u Novigradu.
1567. godine Don Diego de Losada osniva grad Santiago de Leon de Caracas. Danas se taj isti grad zove samo Caracas i glavni je grad južnoameričke države Venezuele.
1766. godine Pontiac – poglavica plemena Ottawa – sklapa mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.
1788. godine Wolfgang Amadeus Mozart završava svoju Simfonija br. 40 u G-molu.
1799. godine Napoleon Bonaparte ostvaruje svoju posljednju pobjedu u osvajanju Egipta, pobjedivši tursku vojsku kod Abukira.
1837. godine William cooke i Charles Wheatstone po prvi put uspješno demonstriraju komercijalnu primjenu električnog telegrafa, između gradova Euston i Camden Town.
1898. godine SAD okupira Portoriko u španjolsko-američkom ratu, koji Pariškim mirovnim ugovorom iste godine biva ustupljen SAD-u. Istog dana 1953. godine dobiva status pridružene države SAD-a.
1943. godine Veliko fašističko vijeće smjenjuje Benita Mussolinija s vlasti.
1957. godine proglašena je Republika Tunis.
1978. godine u Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom (“dijete iz epruvete”).
1990. godine Hrvatski sabor donosi amandmane na Ustav SRH. Iz službenog naziva Hrvatske izbačen pridjev socijalistička, iz zastave je izbačena zvijezda petokraka i vraćen povijesni hrvatski grb.
2007. godine Pratibha Patil priseže kao prva predsjednica Indije u povijesti te zemlje.
Od poznatih osoba rođenih na ovaj dan vrijedi izdvojiti Arthura James Balfoura (1848.), britanskog državnika, atentatora na Franju Ferdinanda, bosanskog studenta Gavrila Principa (1894.) i američkog glumca Matta LeBlanca (1967.). (metro-portal)