Dogodilo se na današnji dan – 31. srpnja

Jedna od najpoznatijih fotografija igre svjetla i sjene u Sunčevom sustavu objavljena je 1976. godine. Radi se naravno o fotografiji ‘lica na Marsu’ koju je iz orbite iznad Zemljinog susjednog planeta snimila NASA-ina letjelica Viking 1 u sklopu 60 tisuća drugih fotografija Marsove površine. Nedugo nakon što je misija Viking započeta znanstvenici su u području Cydonia opazili sliku četvrtastog , par kilometara dugog, niskog brežuljka, odnosno zaravni koja je ličila na ljudsko lice. Oni su sliku proslijedili novinarima kao dobru šalu i primjer naše težnje da u geografskim oblicima prepoznajemo obrisedobro nam poznatih stvari iz našeg okruženja. Istraživači i novinari prepoznali su lice kao neobičnu stjenovitu formaciju nastalu erozijom i nisu od toga napravili veliku strku. Tri godine kasnije, dva znanstvenika, računalna stručnjaka, bez posebnog iskustva i poznavanja geologije Marsa, radeći po ugovoru za NASA-u, nabasali su na sliku pretražujući Vikingovu fotoarhivu. Eksperimentirali su s jednim programom za uvećavanje slika i zaključili da ‘lice’ nije nastalo prirodnim putem, a u njegovoj blizini su uočili i nekoliko piramida što je bilo dovoljno za izdavanje knjige i rađanje legende. Novinar i popularizator znanosti Richard Hoagland 1980. ponovo je otkrio slučaj lica na Marsu u nekoliko knjiga i brojnim radio i TV emisijama. On je u raštrkanim brežuljcima Cydonie vidio ostatke srušenih gradova i tvrđava koji su pozicionirani tako da označuju točku gdje je Sunce izlazilo za vrijeme marsovog solsticija prije pola milijuna godina (kada otprilike drži da je lice izgrađeno). Javnost se, razumljivo raspametila, a kada su u priču ubačeni i poznati Marsovi kanali ‘ludilu’ nije bilo kraja. Znanstvenike, koji su i sami možda zaista željeli svjedočiti najvećem otkriću u povijesti civilizacije, nitko nije slušao, a njihova obrazloženja bila su vrlo jasna i logična. Samo lice, koje na fotografiji s Vikinga zaista neodoljivo podsjeća na ljudsko lice, je popodnevna igra svjetla i sjene na brežuljku čudnog oblika, a ljudskosti pridonose i greške u prijenosu podataka koje su rezultirale crnim točkama na fotografiji (od kojih se jedna nalazi točno na mjestu gdje bi na licu trebala biti nosna šupljina). Navodne piramide također su lako objašnjiva pojava koju se nerijetko susreće i na Zemlji. Radi se o eolskim formacijama koje u suhim i pustinjskim područjima nastaju stotinama tisuća ili milijunima godina. Kraj legende o ‘licu’ označile su NASA-ine misije Mars Global Surveyor (1997-2006) i Mars Reconnaissance Orbiter (2006-), te Mars Express probe Europske svemirske agencije koje su s kamerama visoke rezolucije detaljno snimile područje Cydonie nakon čega je stvoren, za sve ‘vjernike’ vrlo razočaravajuć, 3D model lica na Marsu iz kojega se vidi kako se radi o suhom, golom brdu. Je li na brdu bilo promjena u 20 godina koliko je prošlo od misije Vikinga nitko ne može reći pa će argumentirani podaci o ‘Marsovcima’ morati pričekati ljudsku misiju na Mars ili još bolje, odluku planetarnih susjeda da nas pozovu na kavu.

Američki glumac Don Murray, nominiran za Oscara, a zapamćen po nastupima u filmovima Bus Stop, The Bachelor Party, Shake Hands with the Devil, Escape from East Berlin, Conquest of the Planet of the Apes, Scorpion, Made in Heaven, te brojnim serijama i manjim televizijskim filmovima, rođen je u Hollywoodu 1929. godine.

Američki glumac Ted Cassidy, punog imena Theodore Crawford Cassidy, zapamćen po svojoj iznimnoj visini čiji se zastrašujući izgled mogao vidjeti u serijama Star Trek i I Dream of Jeannie, ali koji je najpoznatiji ostao po ulozi Lurcha u seriji The Addams Family, a zamijećen i u filmovima i serijama Butch Cassidy and the Sundance Kid, Mackenna’s Gold, Goin’ Coconuts, The Last Remake of Beau Geste, Poor Pretty Eddie, Harry and Walter Go to New York, The Slams, The Limit i drugima, rođen je 1932. godine u Pittsburghu.

Britanska književnica Joanne Kathleen Rowling, najpoznatija kao autorica serije romana o Harryju Potteru koja je osvojila brojne književne nagrade, a u svijetu je prodana u više od 400 milijuna primjeraka, što je bio potpuno neočekivan uspjeh uzme li se u obzir da je u vrijeme dovršetka prve knjige životarila od socijalne pomoći i sama odgajala malenu kćer, rođena je u Chipping Sodburyju u Engleskoj 1965. godine.

Hrvatski glumac Vedran Mlikota, stalni član drame zagrebačkog HNK koji se još od studentskih dana može pohvaliti s nekoliko nagrada hrvatskog kazališnog glumišta, a koji je široj javnosti najpoznatiji po nastupima u TV serijama Naši i vaši, Naša mala klinika, Bibin svijet i Stipe u gostima, te filmovima Bogorodica, Da mi je biti morski pas, Oprosti za kung fu, Duga mračna noć, Gdje pingvini lete i drugima, rođen je 1969. godine u Zagvozdu. (metro-portal)

Pratite nas na društvenim mrežama!