Je li proizvodnja višanja opet postala isplativa?

Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,
kompote, džemove, likere te se zamrzava. Hrvatska ostvaruje samodostatnost u ovoj proizvodnji kao i suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, što ovu proizvodnju čini konkurentnom na europskom tržištu. Prve procjene pokazuju
da bi ove godine, unatoč mrazu, proizvodnja višanja trebala biti u rasponu od 5.500 do 6.000 tona. Za sada se procjenjuje da bi urod mogao, zbog mraza biti manji od 10 do 20 posto, no stručnjaci uvjeravaju kako je tjedan prije berbe ključan jer lijepo i sunčano vrijeme može utjecati na bolje sazrijevanje ploda i njegov razvoj te bolju kvalitetu, zbog čega je teško precizno procijeniti koliki će u konačnici urod biti ove godine.
Proizvodnja višanja u Hrvatskoj odvijala se prošle godine na 2171 hektar, a uz prinos od 2,7 tona po hektaru proizvedeno je 5769 tona ovog voća. U proteklih nekoliko godina najveće su površine bile 2014. godine, kad su iznosile 2762 ha, te je uz prinos od tri tone proizvedeno gotovo 10.000 tona višanja. Od tada se površine smanjuju, a urod oscilira ovisno od vremenskih prilika. Proizvodnja se kretala od najviše
spomenutih 10.000 tona, do najmanjih 5.372 tona u 2015. godini, pokazala je analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Pratite nas na društvenim mrežama!