Kako Križevčanke i Križevčani vide budućnost svoga grada?

Križevci kao Grad u kojem djeluje otporno i održivo gospodarstvo,
dobrosusjedska zajednica u kojoj se od malih nogu i čitav život uči za održivost- takav grad žele sudionici radionice koja se održala proteklog vikenda u Razvojnom centru i tehnološkom parku. Križevčani i Križevčanke, njih 45 zaključilo je kako su za budućnost grada najbitniji ljudi, znanje i poslovi.
To znači, da bi u sljedećih deset godina, temeljem dobre analize stanja,
kapaciteta i potreba, grad trebao izgraditi lokalno gospodarstvo koje je otporno
na različite krizne situacije te temeljeno na lokalnim resursima i znanju.

-Razvijanje start-upova, čista industrija, ulaganje u sunčane elektrane na
vlastitim krovovima, poticanje inovacija i ulaganje u razvoj digitalnih vještina i tehnologija, održiva poljoprivreda i uspostava kratkih lanaca opskrbe hranom, u tim područjima treba tražiti i nova radna mjesta- predloženo je na radionici.

Kao preduvjet za to, građani misle da treba financijski i administrativno ojačati lokalne organizacije i gospodarske subjekte te ih dobro umrežiti. Bilo je i konkretnih prijedloga, poput primjerice osnivanja šumskog vrtića i laboratorija ideja, a kako bi Križevci stvarno postali najbolje mjesto za život, Križevčani misle da je važno poticati razvoj dobrosusjedske zajednice. Budući da njegovi stanovnici najbolje prepoznaju potrebe života u gradu, upravo oni mogu predložiti rješenja koja bi trebala osigurati temelj dobrog života u područjima stanovanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja, mobilnosti, hrane, vode, zelenih javnih prostora, opće sigurnosti i dobrih mogućnosti zapošljavanja.
Prvu od serije radionica vodio je tim projekta “Gradovi budućnosti jugoistočne Europe” u kojem, osim Križevaca sudjeluju Niš, Sarajevo, Skopje i Maribor.
Partneri na projektu su Grad Križevci, Zelena energetska zadruga i Lokalna
energetska zadruga KLIK, i svi oni dio su mnogo većeg procesa transformacije

gradova kojeg provodi Zajednica znanja i inovacija za klimu pod Europskim
institutom za inovacije i tehnologiju. Cilj je stvaranje mreže od 100 klimatski
neutralnih gradova do 2030. Godine. Tako su i Križevci, uz gradove
Amsterdam, Edinburg, Kopenhagen, Helsinki, Krakov, Madrid, Milano, Beč i
dr., postali jedan od 15 najvažnijih gradova-laboratorija Europe koji će dobiti
stručnu pomoć i početna sredstva za transformaciju grada u održivi i klimatski
neutralan grad, grad u kakvom želimo da žive naša djeca.

sn/ foto ZEZ

Pratite nas na društvenim mrežama!