Kako spriječiti štete od krtica, miševa i rovaca?

Mnogi se pitaju kako se može riješiti krtica, poljskih miševa i rovaca u povrćarstvu? Kad krumpiri počinju nicati nailaze na velike rupe na humcima. Poljoprivrednik je u navedene rupe postavio  otrov za miševe i štakore (u obliku mamaca i peleta) i pita se je li dobro uradio te može li se i njemu sad nešto dogoditi kod konzumacije takvog povrća? Čuo je od nekih poljoprivrednika da je dobro prije tanjuranja zemlju posipati hidratiziranim vapnom te ga zanima koliko bi vapna trebalo baciti na 500 m2 zemlje, a da ne našteti biljkama koje se siju (mrkva, salata, peršin, krastavci)? Odgovor na ova pitanja daje mr. sc. Milorad Šubić.

Krtica (Talpa europea) kopanjem hodnika i izdizanjem tla može jako oštetiti povrtnjake. Valjkastog je tijela, obrasla kratkom, sjajnom, mekanom i tamnom dlakom te prednjim nogama prilagođenim za kopanje. Glava je produljena u “rilo”. Živi stalno u zemlji, rujući duge podzemne kanale.  Iz njih okomito izbacuje zemlju praveći krtičnjake. Hrani se kukcima (uključiv brojne štetnike), glistama i drugim manjim životinjama. Pridonosi smanjenju štetnika u tlu, pa je ubrajamo u korisne životinje. Ipak, rujući zemlju šteti različitim biljkama. S površina gdje smetaju ili štete bilju, krtice tjeramo guranjem krpa natopljenih petrolejom ili naftom u hodnike krtice. Isto je moguće uvođenjem ispušnih plinova benzinskog motora. Ipak, na vrtnim je površinama ekološki mnogo prikladnije kupiti posebne naprave na baterije koje emitiranjem valova ispod zemlje tjeraju krtice (i vodenu voluharicu). Moguće je koristiti i biocidni pripravak na osnovi kalcijeva-fosfida (“Polytanol”) (koristi se približno 20 granula na duljinu hodnika 8-10 m). Proizvod nakon primjene djeluje u obliku plina fosforovodika. Osim na krticu proizvod je učinkovit i na voluharicu.

Rovac (Gryllotalpa gryllotalpa) je jedan od naših najvećih kukaca, dužine 4-5 cm, smeđe boje, s kratkim krilima. Prednji par nogu prilagođen je za kopanje. Proširen je u svim našim krajevima, naročito u vrtovima, s vlažnim tlima bogatim humusom. Najveće štete nanosi povrću. Rovac živi u hodnicima koje kopa u tlu. Veći oblici rovca se hrane korijenjem različitih biljaka, ali i hranom životinjskog podrijetla (te organskom tvari u raspadanju – naročito mlade ličinke rovca).

Nekada dopušteni zemljišni insekticidi za primjenu u povrću na osnovi foksima i klorpirifos-etila su bili djelotvorni i na rovca, a također i ranije registrirani metiokarb (Mesurol-G) (osim kao zemljišni insekticid koristio se i kao repelent protiv ptica). Danas u povrću za suzbijanje zemljišnih štetnika dopuštenje ima samo teflutrin (Force-G): registriran za suzbijanje žičnjaka, grčica hrušta i kukuruzne zlatice u različitim biljnim vrstama (ratarskim i povrtnim), ali nedjelotvoran na rovca.

Rovac je jedan od naših najvećih kukaca

Za suzbijanje je važno da odrasli rovac za prezimljenje traži hrpice stajskog gnoja zakopane u tlu ili ostavljene na površini zemlje ili se uvlači u hrpe komposta (ili slične materijale u kojima je toplije zbog razgradnje organske tvari). Stoga se rovac može suzbijati bez uporabe kemijskih sredstava. Ujesen se na više mjesta u vrt zakopa stajski gnoj i takva se mjesta označe. U gnoj se uvlače brojni rovci, pa ih krajem zime treba uništiti (prije nego zatopli).

Poljske miševe (Apodemus) ubrajamo u glodavce (manji sisavci nazvani prema specifičnoj građi zubala prilagođenoj glodanju). Vrlo su štetne vrste sklone brzom umnožavanju. Hrane se zelenim biljnim dijelovima, korijenjem i plodovima. Posebice oštećuju krastavce, mrkvu, dinje, lubenice, krumpir i repu. Periodički su štetnici, čija brojnost zadnjih godina bitno raste: zbog klimatskih promjena zime su sve manje hladne, sve je više neobrađenih površina i povlačenje (zabrana) s tržišta kemijskih sredstva za suzbijanje glodavaca (rodenticidi).

Na području Europske unije, pa niti u Republici Hrvatskoj, više ne postoje dopuštena kemijska sredstva u obliku mamaca za suzbijanje poljskih glodavaca (npr. poljskih miševa, vodene voluharice) na otvorenim poljoprivrednim površinama (npr. oranicama, vrtovima, voćnjacima). Ranije su to bili pripravci na osnovi klorfacinona, brodifakuma i bromadiolona, koji su se u obliku mamaca stavljali u rupe ili hrpice pokrivene slamom. Na tržištu je moguće pronaći samo neke proizvode koji su registrirani kao biocidni pripravci. Moguće je koristiti već ranije spomenuti pripravak na osnovi kalcijeva-fosfida (“Polytanol”) (koristi se približno 20 granula na duljinu hodnika 8-10 m).

SONY DSC

Primjena pripravaka za suzbijanje miševa i štakora u zatvorenim prostorijama (mamaca i peleta) nije dopuštena za primjenu na otvorenim poljima, a naročito ne na gredicama gdje se uzgaja povrće. Vrlo su otrovne djelatne tvari (problem štetnih rezidua ili ostataka).

Primjena gašenog vapna na vrtovima

Moguće je posipavanje rubova vrtnih gredica prema površinama iz koje dolaze puževi. Također, vapneni se materijali koriste za popravak pH-vrijednosti (“kiselosti”) zemljišta. Većina vrtnih biljaka zahtjeva pH-vrijednost oko 6.5. Za većinu biljka nije dobro niti previše kiselo niti previše alkalno zemljište. Primjenu vapnenog materijala na vrtovima ne obavljati napamet, već to prvenstveno ovisi o stvarno izmjerenoj pH-vrijednosti i teksturi zemljišta (na jače kiselim i težim tlima trebalo bi primijeniti nešto veću količinu). Nestručna i prevelika primjena vapnenog materijala na vrtu može značajno narušiti kvalitetu nekih vrsta povrća (npr. na gomoljima većine sorata krumpira na previše vapnenom zemljištu se razvija krastavost). Bolje je kalcizaciju jako kiselog zemljišta obavljati više godina s manjim količinama vapnenog materijala (primjerice, bez poznavanja stvarne pH vrijednosti za 500 m² ne bih preporučio primjenu više od 30-40 kg vapnenog materijala). (Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!