MGIPU o zelenoj infrastrukturi- Cilj je uspostava uključivih, sigurnih, prilagodljivih i održivih gradova i naselja u Republici Hrvatskoj

Klimatske promjene, degradacija okoliša i izazovi održivog razvoja neminovna su činjenica naše današnjice. Sve su vidljivije i sve je jasnije da traže inovativan pristup i učinkovite odgovore budući da se radi o jednom od najvećih globalnih izazova suvremenog svijeta. U pronalaženju odgovarajućih odgovora na ove izazove nećemo biti sami. Sektor za programe Europske unije, međunarodne i europske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o razvoju zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske promišlja u međunarodnom i europskom kontekstu.

Najvažniji dokument na svjetskoj razini koji definira ciljeve održivog razvoja je Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030, koji postavlja 17 globalnih ciljeva održivog razvoja. Cilj 11 navedenog Programa usmjeren je na razvoj uključivih, sigurnih, prilagodljivih i održivih gradova i naselja, pri čemu se kao jedan od prioriteta ovog cilja ističe osiguravanje univerzalnog pristupa sigurnim, uključivim i pristupačnim zelenim i javnim površinama.

Jedan od prioriteta Europske unije je ostvarenje održive, klimatski neutralne i zelene Europe. ‘Europski zeleni plan’, dokument objavljen krajem 2019. godine, prilično ambiciozno predstavlja održivu strategiju rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo, s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s potrošnjom resursa. Razvojem zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske doprinosimo kako održivom razvoju tako i jačanju otpornosti na klimatske promjene te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana.

Zelena infrastruktura prepoznata je kao iznimno važan aspekt razvoja gradova i u okviru Urbane agende za EU, koja se bavi integriranim, koordiniranim i održivim rješavanjem urbanih pitanja te nastoji poboljšati kvalitetu života u urbanim područjima. Zelena infrastruktura tema je više partnerstava Urbane agende za EU, od kojih su najvažniji partnerstvo ‘Održivo korištenje zemljišta i rješenja temeljna na prirodi’ i partnerstvo ‘Prilagodba klimatskim promjenama’ te pripadajući Akcijski planovi.

U dokumentu Europske komisije „Zelena infrastruktura – Unapređenje Europskog prirodnog kapitala“, zelena infrastruktura definirana je kao strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih površina, koja obuhvaća krajobrazne i ozelenjene prostore (ili plave ukoliko se odnosi na vodene ekosustave) i ostale fizičke elemente u kopnenim i morskim područjima.

Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, koji Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja priprema u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, logičan je nastavak dokumenata na svjetskoj i europskoj razini te nudi konkretan doprinos ostvarenju globalnih i europskih ciljeva na razini Republike Hrvatske. Program se izrađuje u skladu s nacrtom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koja će po donošenju biti krovni strateški dokument kojim se definira razvojna vizija zemlje za predstojeće desetogodišnje razdoblje.

Kada govorimo o zelenoj infrastrukturi, njezini potencijalni sastavni elementi su svi oblici trajnog zelenila i vodenih površina u okolišu i na zgradama, a da bi postali zelena infrastruktura, trebaju biti dovoljne površine i međusobno povezani.

Zelenu infrastrukturu dijelimo prema različitim principima – prema karakteru i strukturi, prema fizičkim oblicima i mjerilu, međutim u užem smislu, najvažnija je podjela zelene infrastrukture prema definiranju njezinih fizičkih oblika.

tjecanje i ostvarivanje brojnih koristi za društvo u cjelini – gospodarskih, društvenih i okolišnih – temeljni je cilj ulaganja u razvoj zelene infrastrukture kao sastavnice održivog razvoja.

Naime, gospodarski učinci primjene zelene infrastrukture su itekako mjerljivi budući da ona doprinosi smanjenju javnih i privatnih rashoda, ali i konkretnom prihodu. Oni se očituju u uštedi u troškovima energije za hlađenje, kao i smanjenju negativnog utjecaja ekstremnih klimatskih pojava. Važna ekonomska korist proizlazi iz utjecaja zelene infrastrukture na poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenja ulaganja u liječenje bolesti. Gospodarska korist ostvaruje se i proizvodnjom hrane u urbanim, zimskim vrtovima i u staklenicima, a doprinos se očekuje i otvaranjem novih radnih mjesta i tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture.

S druge strane, društvena korist zelene infrastrukture izravno će se zrcaliti na unapređenje kvalitete života u gradovima i to provođenjem slobodnog vremena na otvorenom te aktivnim korištenjem javno dostupnih rekreacijskih, sportskih, kulturnih, zdravstvenih i obrazovnih sadržaja unutar ili uz zelenu infrastrukturu.

Očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla je direktna korist zelene infrastrukture za okoliš budući da ona utječe na smanjenje visokih ljetnih temperatura i urbanih toplinskih otoka, zatim na smanjenje buke i rizika od poplava te stakleničkih plinova, ali i na povećanje održivosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.

U Republici Hrvatskoj se na mnogo mjesta može uspostaviti nova ili pak unaprijediti postojeća infrastruktura, na što će Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poseban naglasak staviti u predstojećem financijskom razdoblju. Međutim, gradovi i naselja su ti koji trebaju prepoznati značaj zelene infrastrukture za unaprjeđenje svojih urbanih područja, kao i dobrobit građana koji u njima žive. Promišljajući o razvoju zelene infrastrukture gradovi i naselja među najveće potencijale ubrajaju uređivanje velikih parkova i perivoja koje u načelu nemaju, kao i uređenje okoliša postojećih jezera, rijeka i potoka, čiji potencijali do sada nisu iskorišteni. Značajan potencijal nalazi se i u povezivanju postojećih zelenih površina u zelenu infrastrukturu te izgradnji zelenih vrtova, krovova i pročelja u zgradarstvu.

Izvor: korak.com.hr,

Foto: š.v

Pratite nas na društvenim mrežama!