Nevjerojatno – Više od 600 dana udruge čekaju čak 70 milijuna kuna iz fondova

Prošlo je više od 600 dana otkako prijavljene udruge čekaju čak 70 milijuna kuna iz fondova Europske unije. Natječaj za ova pozamašna sredstva zaključen je prije više od godinu i osam mjeseci, davnoga 15. listopada 2018. godine i od tada sve stoji praktički bez pomaka. A milijunski iznosi trebali su pomoći organizacijama civilnoga društva i njihovim socijalnim partnerima u stvaranju tzv. tematskih mreža. One bi jačale kapacitete udruga i unaprijedile socijalni dijalog u nizu tema, od klimatskih promjena i demografije, preko cjeloživotnog obrazovanja i ovisnosti do poboljšanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.

Zamišljeno je da, svi okupljeni u tematskoj mreži, pomažu zajednici i ciljanim skupinama, ali i utječu na vezane javne politike, reforme sustava i slično. Kako je Telegram istražio, inicijalnih 80 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF) zapelo je već u drugom proceduralnom koraku – evaluaciji prijavljenih projekata. Jedini, minimalni pomak, dogodio se prije petnaestak dana; u jednoj liniji natječaja, koja se odnosi na sindikate, konačno je dodijeljeno oko 10 milijuna kuna. Ostalih 70 milijuna kuna, namijenjenih udrugama, i dalje je na čekanju. Ovakav način gospodarenja i dodjele EU sredstava bitno otežava funkcioniranje udrugama civilnog društva, na što je nedavno upozorio i GONG u opsežnom izvješću u kojem minuciozno secira”državne udare na civilno društvo potpomognute EU fondovima”.

GODINU I POL ZA DRUGI KORAK PROCEDURE

Za dodjelu spomenutih 70 milijuna kuna iz ESF-a zaduženi su, svatko na svojoj razini upravljanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Još u ožujku, uoči koronakrize, kontaktirali smo obje institucije odakle su za Telegram potvrdili da su nakon zatvaranja natječaja u listopadu 2018. odradili tek prvi korak – administrativnu provjeru prijavljenih projekata. Sljedeći proceduralni korak – procjena kvalitete – oteže se otprilike otkako je i započeo.

“Faza procjene kvalitete za dio projektnih prijava još uvijek je u tijeku. Završetak faze procjene kvalitete te donošenje Odluke o financiranju, odnosno potpisivanje ugovora očekuje se tijekom drugog kvartala 2020. godine”, rekli su nam iz Ministarstva rada u ožujku. S Ministarstvom smo se čuli i sredinom lipnja kako bi provjerili je li došlo do kakvoga pomaka, no poručili su nam da nemaju dodati ništa novo na odgovor iz ožujka. U ovome trenutku, drugi kvartal 2020. već je iza nas.

SIVILO BESKRAJNE BIROKRACIJE

Iz ministarstva Josipa Aladrovića još su nam rekli da na procjeni kvalitete prijavljenih projekata radi stanoviti Odbor za ocjenu projekata, čiji su im zaključak i rang-lista nužni za donošenje konačne odluke o financiranju projekata. Valja reći da procjenom kvalitete projekata upravlja Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva; njihovi članovi sjede u Odboru za ocjenu projekata i u ožujku su nam kazali da su oni svoj dio posla u Odboru napravili.

“Nacionalna zaklada odradila je svoj dio postupka vezano uz procjenu, a postupak će biti okončan čim ostali procjenitelji završe svoje procjene”, rekli su nam u ožujku iz Zaklade, referirajući se na neobavljeni dio posla procjenitelja iz Odbora koji dolaze iz redova samog Ministarstva rada. U posljednjem odgovoru iz lipnja, iz Zaklade nam poručuju da je u jednoj liniji natječaja “postupak procjene kvalitete u završnoj fazi”, a u drugoj ” je trenutno u tijeku postupak kontrole ocjene kvalitete provedene od strane ocjenjivača”. Iz odgovora u kojima se isprepliću sintagme “postupak procjene kvalitete”, “postupak kontrole ocjene kvalitete” i slično, gotovo je opipljivo sve sivilo beskrajne birokracije procesa.

Konačno, u liniji natječaja koja se odnosi na sindikate i udruge poslodavaca, 24. lipnja donesena je odluka o financiranju kojom je raspodijeljeno nešto manje od 10 milijuna kuna od ukupno 80, koliko teži cijeli natječaj. Rezultati glavnine natječaja i raspodjela preostalih 70 milijuna kuna iščekuju se kao Beckettov Godot, a koliko se dugo cijela priča rasteže možda najbolje govori činjenica da je natječaj završio još dok je nadležni ministar rada bio Aladrovićev prethodnik Marko Pavić.

ŠTO TOLIKO KAŠNJENJE ZNAČI ZA UDRUGE?

U praksi, to za udruge koje su prijavile svoje projekte znači – probleme s planom rada i financiranja. Objašnjava to za Telegram predsjednica jedne od udruga koja je partner na jednom od prijavljenih projekata. “Odugovlačenje ovog natječaja utječe na naš financijski plan i plan rada jer smo aktivnosti ovog projekta u njih morali uvrstiti već prilikom prijave, a otad je prošlo više od godinu dana”, govori, dodajući kako zbog ovakvih situacija stalno moraju mijenjati planove i raditi rebalanse.

Kako je iz udruge s područja Slavonije, prijavili su se u području migracijskih izazova; Slavonija se već godinama suočava s valom iseljavanja zbog kojega, kaže naša sugovornica, gube potencijalnu radnu snagu, ali i korisnike njihovih aktivnosti. Ukazuje i na paradoks; natječajem je trebalo raditi na jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a u praksi se jako malo radi na postizanju toga cilja. “To je vidljivo iz vrlo sporog procesa evaluacije projekata prijavljenih na ovaj natječaj”, kaže Telegramova sugovornica, naglašavajući i kako se protekom vremena mijenjaju potrebe.

“U praksi, što duže čekanje rezultata znači veću vjerojatnost neusklađenosti projekta sa stvarnim potrebama na terenu”, kaže. Njihova je organizacija relativno mlada i, ističe, ovim je projektom trebala dobiti mogućnost povezivanja i izgradnje partnerstva s drugim udrugama na nacionalnoj razini, ali i znanstvenim institucijama i jedinicama lokalne samouprave. “To bi nam potom omogućilo prijavu na druge natječaje i razvijanje statusa relevantnog dionika u našoj lokalnoj zajednici”, objašnjava svu složenost važnosti (pravodobne) provedbe natječaja.

U SLOVENIJI SE CIJELI PROCES PROVEDE U 2 MJESECA

Kazala nam je i kako se na jednoj međunarodnoj konferenciji upoznala s praksom Republike Slovenije u provedbi EU fondova. “Saznali smo da proces od prijave projekta na natječaj do ugovaranja traje dva mjeseca i kako slovenske institucije iznimno poštuju navedene rokove”, rekla nam je sugovornica i potaknula nas da se javimo u Sloveniju. Iz Službe Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku zapravo smo dobili potvrdu informacije.

U odgovoru za Telegram kažu da je kod njih dodjela javnih sredstava općenito regulirana Zakonom o javnim financijama i odgovarajućom Uredbom koja definira dodjelu sredstava za razvojne programe i prioritete. “Člankom 12. uredbe propisano je da ponuditelj javnih sredstava donosi odluku o dodjeli sredstava u roku od 60 dana”, jasno su nam poručili iz Službe slovenske Vlade, uz opasku kako nema propisanih sankcija za tijela koja se ne pridržavaju predviđenog roka. Rokove produžuju u slučajevima kada broj zahtjeva za javna sredstva znatno premašuje raspoloživa sredstva, kada je odabir (evaluacija) prijava zahtjevniji (na primjer, kada zahtijeva angažiranje vanjskih procjenitelja) i u slučaju drugih nepredviđenih slučajeva.

JOŠ SE U LIPNJU PROŠLE GODINE RASPRAVLJALO U ČEMU JE PROBLEM

Zgodno je spomenuti kako je Odbor za praćenje Europskog socijalnog fonda, koji prati provedbu i ostvarenje ciljeva ESF-a, još u lipnju prošle godine raspravljao o problemima natječaja za tematske mreže. Predstavnica civilnog društva u Odboru, Marina Škrabalo, interesirala se što je s natječajem za koji je prvo rečeno da će evaluacija projekata biti dovršena “do veljače” (op.a. veljače 2019. godine), “da bi nakon toga uslijedile informacije o finalizaciji u travnju te posljednja informacija da je ocjenjivanje započeto u svibnju”, problematizirala je i pitala Škrabalo.

Odgovorio joj je Luka Bogdan, iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, objašnjavajući kako je riječ “o međusektorskom pozivu što je utjecalo na usklađivanje i uspostavu Odbora za odabir projektnih prijedloga te početak postupka ocjenjivanja”. Dakle, još malo birokratskih razjašnjenja.

GONG: DRŽAVNI UDARI NA CIVILNO DRUŠTVO PUTEM EU FONDOVA

Iscrpljujuću temu (ne)funkcioniranja fondova i njihovog pogubnog utjecaja na udruge civilnog društva, nedavno je vrlo detaljno sažeo GONG u opsežnoj publikaciji autorice Suzane Jašić s naslovom “Državni udari na civilno društvo potpomognuti EU fondovima”. Vrlo eksplicitno ističu kako se nad organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj, kroz Europski socijalni fond kojim upravlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, provodi “financijsko iscrpljivanje i administrativno nasilje” i to: nepridržavanjem kalendara objave natječaja, neobjavama natječaja, čestim obustavama natječaja, brojnim izmjenama natječajne dokumentacije, nedostatkom transparentnosti cjelokupnog procesa…

Posve nevjerojatno zvuči podatak koji GONG navodi; u proteklih šest godina, u sklopu prioritetne osi ‘Dobro upravljanje’ ESF-a, nije objavljen niti jedan natječaj koji se tiče korupcije, sukoba interesa i transparentnosti, “osim natječaja krajem 2018. u kojem se traži obavezno partnerstvo udruga s lokalnim čelnicima u projektima prevencije korupcije i sukoba interesa”.

GONG zaključuje kako mnoge od organizacija civilnog društva pate od sagorijevanja i iscrpljenosti, kao i da već dulje vrijeme “plešu na rubu egzistencije”. Dodaju, zbog beskonačne birokracije oko projekata i natječaja, imaju sve manje vremena za ključan dio posla – rješavanje društvenih problema i stvaranje pozitivnih društvenih promjena. (telegram.hr) (foto:radio.hrt.hr)

Pratite nas na društvenim mrežama!