Ova godina – godina biljnog zdravstva – zdravlje bilja za zdravlje ljudi

Posljednjih nekoliko mjeseci način života milijardi ljudi širom svijeta naglo se promijenio. Pandemija novog koronavirusa naglo je zaustavila funkcioniranje društva kakvog poznajemo. Posljedice epidemije osjećaju svi, neki u manjoj, a neki u većoj mjeri.

U takvim uvjetima, u svakodnevnom govoru i medijima osobito se često koristi riječ „karantena“. Silom prilika, velik broj ljudi neizravno je mogao spoznati i upoznati se s nekim bitnim odrednicama „karantene“ te se upoznati s pravim značenjem te riječi. Sprječavanje širenja, izolacija, testiranje, epidemiološke krivulje, izolacija ili virus postali su nam poznatiji pojmovi. U takvoj situaciji, ljudima je postalo i jasnije što je smisao i cilj mjera karantene, ali i kakve razorne posljedice po društvo mogu donijeti epidemije i uzročnici bolesti ako se pravovremeno ne zaustavi njihovo širenje.

Većini nije poznato kako je 2020. godina proglašena međunarodnom
godinom biljnog zdravstva.

Kako nastaju i otkuda dolaze ugroze?

Problematika „novog domaćina“ dovela je i do brojnih stručnih rasprava vezanih uz pandemiju novog koronavirusa. Čovjek kao novi domaćin virusa nije razvio ono što se stručno naziva „kolektivni imunitet“ ili nerijetko spominjani „imunitet krda“. U biljnom svijetu, novi domaćini nekog štetnika ili bolesti najčešće su osjetljiviji nego domaćini u prirodnom području raširenosti štetnika ili bolesti.

Velik je broj takvih primjera u povijesti zaštite bilja. Primjerice, europska (plemenita) vinova loza vrlo je osjetljiva na plamenjaču i pepelnicu, bolesti američkog porijekla. Za razliku od vinove loze, američke su loze na obje bolesti otporne. Europski i američki kesten vrlo su osjetljivi na rak kore, uzrokovan gljivom Cryphonectria parasitica. Ta je bolest devastirala populaciju pitomog kestena u Europi i gotovo uništila sve američke kestene (Castanea dentata) u Sjevernoj Americi. S druge strane, japanske i kineske vrste kestena otporne su na bolest jer potječu iz područja gdje je nastao i parazit te su tisućljećima evoluirale s njime, razvijajući otpornost.

Iako se genska raznolikost čovjeka kao vrste ne može usporediti s bogatom genskom raznolikosti biljnog svijeta, slučajevi visoke osjetljivosti nekih naroda na neke bolesti zabilježeni su u povijesti. Takve pojave imale su razoran učinak na civilizacije i poznat je primjer kad su španjolski osvajači američkog kontinenta, sa sobom na novi kontinent donijeli i bolesti poput ospica. Europsko stanovništvo stoljećima je bilo izloženo ospicama i steklo je relativno visoku razinu imuniteta. Izvorno stanovništvo Amerike nije.

Ospice su u nekoliko epidemijskih naleta desetkovale brojne izvorne američke narode. Primjerice, smatra se da su ospice usmrtile polovicu stanovništva tadašnjeg Hondurasa, polovicu stanovništva Inka i drugih andskih naroda, dvije trećine stanovništva tadašnje Kube te trećinu stanovništva Havaja. (Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!