Što sijati i saditi ljeti?

Tijekom srpnja u vrtu se siju ili sade povrtne kulture koje za berbu dospijevaju
tijekom jesenskih mjeseci, od rujna do pojave mrazeva, dok se kulture
otporne na niske temperature mogu brati i u jesensko-zimskom dijelu godine.
Osnovni problem su visoke temperature i nedostatak vlage tako da je za ovaj
rok uzgoja obvezno osigurati vodu za navodnjavanje, barem u početnim
fazama rasta i razvoja.
S obzirom da je tlo u povrtnjaku duboko obrađeno u jesen, prije sjetve ili sadnje
postrnih usjeva provodi se plitka obrada (frezanje ili prekopavanje površine motikom i
poravnavanje grabljama). Plitkom obradom se stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj
biljaka, uništavaju korovi i čuva vlaga. Također, unose se i gnojiva u zonu korijena
kako bi bila lako pristupačna biljkama.
Uz izbor odgovarajućeg kultivara te roka sjetve, odnosno, sadnje, u postrnom
roku uspješno se uzgajaju neke vrste korjenastog (cikla, korabica) i lisnatog
povrća (radič, endivija, špinat) te niski kultivari graha mahunara. No, najčešći
izbor za ljetnu sadnju su kupusnjače (kupus, brokula, kelj pupčar) koje su
otporne na rane jesenske mrazeve i bez oštećenja će doseći tehnološku
zrelost. Tijekom ljeta sade se i presadnice poriluka.

Kupusnjače
Tijekom srpnja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sade presadnice kupusnjača, dok
se u mediteranskom tek sije sjeme za proizvodnju presadnica. Kupusnjače iz ljetne
sadnje u kontinentalnom dijelu dospijevaju za berbu u tijekom jeseni, dok se u
mediteranskom mogu brati i tijekom zime. Kupus će se uglavnom koristiti za
kiseljenje, dok će se ostale kupusnjače koristiti svježe. S obzirom da se radi o srednje
kasnim i kasnim kultivarima, sadnja kupusa se obavlja na razmake od 40 x 60 cm do
50 x 70 cm. Kasni i zimski kultivari kelja sade se na razmak 50 x 55 cm. Na
podjednake razmake se sade brokula i cvjetača, te kelj pupčar. Kineski kupus se i u
kontinentalnom i u mediteranskom području uzgaja tijekom jeseni, vodeći računa o
temperaturnim uvjetima razdoblja uzgoja i osjetljivosti kultivara na prijevremeno
prorastanje. Berba se planira provesti prije pojave jačih mrazeva, do sredine studenoga

u kontinenetalnom području, a do početka prosinca u mediteranskom. U ljetno-
jesenskom uzgoju srednje kasnih i kasnih kultivara korabice sadi se 8 do 12

biljaka/m2, odnosno, na razmak 40 x 30 ili 30 x 30 cm. Moguća je sukcesivna sadnja
svakih 7 do 10 dana za kontinuiranu berbu tijekom jeseni.

Lisnato povrće
U kontinentalnim dijelovima se tijekom srpnja obavlja se presađivanje salate, a u
kolovozu se sije zimska salata. U mediteranskom dijelu se tijekom srpnja i kolovoza

obavlja sjetva jesensko-zimske salate. Sadi se na razmak 20 x 25 cm. Salata iz ljetnog
uzgoja dospijeva za berbu 40 do 50 dana nakon sadnje. Endivija se najčešće sije
tijekom srpnja, a presađuje u kolovozu. U mediteranskom dijelu sjetva se produžuje i
tijekom kolovoza tako da se presađivanje obavlja u rujnu. Sadi se na nešto veće
razmake u odnosu na salatu, npr. 30 x 40 cm. Sjetva matovilca započinje krajem
kolovoza na razmak redova 10 do 15 redova i unutar reda 4 do 6 cm. Moguće je i
sjetva širom. Ovisno o roku sjetve, matovilac za berbu dolazi za 30 do 40 dana ili čak
za 60 dana ili više ako je kasna sjetva. Iz kasnijih rokova u kontinentalnom dijelu
zemlje dolazi za berbu tek u proljeće, a u mediteranskom se bere tijekom kasne jeseni
i zime. Špinat u kontinentalnom, a blitva u mediteranskom dijelu siju se u kolovozu za
jesensku potrošnju. Berba je najčešće višekratna, kod blitve obavezno jer se obiru
vanjski listovi, a započinje oko 40 dana nakon nicanja.

Plodovito povrće
Zbog kratkog perioda do početka berbe, od plodovitog povrća se u ljetnom roku uzgoja
mogu sijati, odnosno, saditi krastavac i tikvice. Uzgoj presadnica traje 3 do 4 tjedna,
a berba koja se obavlja svaki drugi ili treći dan započinje oko mjesec dana nakon
sadnje i moguća je sve dok su minimalne temperature iznad 10 do 12 °C.

Cikla
Za jesensku potrošnju ciklu je najbolje sijati početkom srpnja. Takva se cikla vadi
tijekom rujna i listopada. U mediteranskom dijelu sijati se može do kraja srpnja. Budući
da se cikla uzgaja zbog zadebljalog hipokotila, poslije nicanja obavezno se provodi
prorjeđivanje na 8 do 10 cm. Razmak između redova treba biti 20 do 25 cm.

Grah mahunar
Postrna sjetva graha mahunara u kontinentalnom dijelu Hrvatske se može obaviti do
sredine srpnja, a u mediteranskom najkasnije početkom kolovoza. Postrni uzgoj je
povoljan jer cvatnja i zametanje mahuna često nastupa u vrijeme povoljnijih
vremenskih uvjeta nego iz proljetnog roka sjetve, što rezultira većim i kvalitetnijim
prinosom. Sije se u redove razmaknute 40 do 50 cm, dok je razmak unutar reda 5 do 7
cm. Ovim razmacima ostvaruje se sklop od 40 do 50 biljaka/m2. Uobičajena je i sjetva
u kućice sa 3 do 4 sjemenke. Berba započinje 50 do 60 dana nakon nicanja, a u dvije
do 3 berbe može se pobrati oko 90 % tehnološki zrelih mahuna. (Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!