Svjetski dan hepatitisa, 28. srpnja

Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. srpnja u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, još uvijek su globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva
protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije.

Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“, tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično. Virusni hepatitisi B i C, prenose se krvlju ili spolnim putem i često imaju blage ili čak nikakve, simptome, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, što je usporedivo ili više od broja smrti od HIV/AIDS-a (1 milijuna) i tuberkuloze (1,7 milijuna).

U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1 %). Učestalost je značajno viša u populacijma koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu rizičnu skupinu s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzroku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40.000 osoba ima kronični hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela). Prema podacima registra zaraznih bolesti u zadnjih pet godina prosječno se prijavi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 180 oboljelih od hepatitisa C. U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci 2019. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od hepatitisa B oboljelo 26 osoba, a od hepatitisa C 74 osobe.

Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

Pratite nas na društvenim mrežama!