Urušavanje sektora proizvodnje mlijeka i mesa zahtijeva hitan zaokret i novu strategiju!

Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup
svježeg sirovog mlijeka u 2019. godini pao je za 7 posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih
proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za 5 posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno 4 posto. Po prvi puta pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto.


Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba, pokazala je najnovija analiza konzultantske tvrtke SMARTER.
I u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi su slični. U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, no nažalost, na osnovi povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od 9 posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od čak 36 posto, u
odnosu na 2018. godinu.


Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za 10 posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine na ovamo, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza, te tako do pozitivne
promjene u njihovom odnosu ne dolazi. Naprotiv, sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa, te mlijeka, zaključak je stručnjaka SMARTERA.


Situacija u proizvodnji mesa i mlijeka, dvije grane poljoprivrede koje su već dugo vremena u dubokoj krizi, pokazuje kontinuirani pad proizvodnje, te trajni, masovni izlazak iz proizvodnje velikog dijela poljoprivrednih proizvođača. Najteža posljedica ovoga trenda je činjenica da zbog velikog multiplikacijskog efekta koji stočarska proizvodnja ima na ukupno gospodarsko stanje u ruralnim prostorima, dolazi do
pražnjenja ruralnih krajeva i njihove trajne devastacije, što za posljedicu ima demografsku katastrofu.


Hitna strategija zaokreta – provedive mjere
SMARTER je već u nekoliko navrata javno predlagao da Ministarstvo poljoprivrede izradi novu Strategiju poljoprivrede, koja će biti strategija zaokreta u poljoprivrednoj proizvodnji i čiji će ciljevi biti vezani prvenstveno uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Ovo je poglavito važno za Sektore proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.


Ministarstvo poljoprivrede u više je navrata javno iskazivalo da je cilj podizanje dodane
vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, što je sukladno cilju koji u poljoprivrednoj politici ističe i EU. Prema mišljenju stručnjaka SMARTERA, za ostvarenje toga cilja, nema boljeg načina od unapređenja stočarske proizvodnje. A da bi se on ostvario, potrebno ga je prethodno kvalitativno i kvantitativno definirati, te oko toga postići opći
društveni konsenzus.
U Strategiji koju su izradili stručnjaci SMARTERA, predlaže se da se kao cilj u proizvodnji mlijeka postavi samodostatnost od 80 posto. Iz ovog ambicioznog cilja, proizašla je i prva dugoročna mjera, a koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnosti u proizvodnji mlijeka, po kravi.


U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi, koji se bazira isključivo na uvozu junadi, cijeli sektor čini cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju
nestabilnom. S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, već se dio nje gubi uvozom sirovine.


Stručnjaci SMARTERA smatraju kako je za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, potrebno podići broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, što znači da odgovarajućim mjerama treba stimulirati odgoj vlastitog podmlatka, kao i ostanak junadi u proizvodnji, bilo za tov, bilo za rasplodne junice za proizvodnju mlijeka.


Predlažemo i unapređenje genetike domaćeg simentalca, jer je on pokazao najbolje odlike u našem podneblju, i našoj tradiciji proizvodnje mliječnih goveda.

Smatramo kako je potrebno predvidjeti da svaki farmer koji aplicira za potpore za proizvodnju krmnog bilja, mora predočiti dokaze da je proizvedenu stočnu hranu
prodao uzgajivačima stoke, ili da ju je koristio za vlastite potrebe. Na taj način stimulirao bi se rast stočarske proizvodnje, a kroz to dodane vrijednosti u vertikalnom lancu govedarstva, jer bi stočna hrana završavala u ishrani stoke.
(Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!