Dogodilo se na današnji dan- 29. kolovoza

Michael Jackson je bio američki pop pjevač. Rođen je 29. kolovoza 1958. godine u Indiani, a umro je 25. lipnja, 2009. godine u Los Angelesu. Ostao je upamćen kao jedna od najznačajnijih kulturoloških figura u 20. vjeku, te kao jedan od najboljih zabavljača svih vremena. Zbog toga ne čudi da je prozvan Kraljem pop muzike. Zahvaljujući utjecaju na muziku, ples i modu, te njegovom neobičnom načinu života, bio je svjetska pop ikona preko četiri decenije. Njegovi singlovi „Beat It“, „Billie Jean“ i „Thriller“ su televizijski muzički program MTV učini poznatim. Postao je poznat i po svojim nastupima, koji su uključivali zahtjevne koreografije i pokrete koje je on sam izmislio i kasnije učinio planetarno popularnim

Katrina je ime za uragan koji je krajem kolovoza 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država. Nastao je 24. kolovoza 2005. kraj Bahama, a prvi udar na kopno dogodio se kraj Miamija (Florida) kad je jačina uragana bila kategorije 1 na Safir-Simpsonovoj skali za uragane. Tamo je uzrokovao veće poplave i 11 poginulih. Svoj put uragan je nastavio u Meksičkom zaljevu gdje je dobio na snazi. Dana 29. kolovoza Katrina nalijeće na američke države Louisianu i Mississippi s jačinom kategorije 4 (vjetrovi brzine 250 km/h). Uzrokovane su velike štete na priobalnim područjima, a 80% grada New Orleansa potopljeno je. Uragan je također izazvao žrtve i štete u američkim državama Alabami, Tennesseeju, Georgiji i Kentuckyju. Ukupno je poginulo više od 1.800 ljudi (službene brojke su 1.836 poginulih i 705 nestalih).


Nakon pada Beograda 1521. pod tursku vlast, jugoistočne granice Ugarske ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot Turcima Ludovik II. Jagelović, hrvatsko-ugarski kralj i kralj Češke, oženio se 1522. Marijom Austrijskom iz loze Habsburgovaca, nadajući se da će tako pridobiti pomoć habsburške Austrije. S druge strane, Turci su to protumačili kao opasnost za svoje interese na Balkanu te su nastojali raskinuti taj savez. Visoka Porta stoga je Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu nudila mirovne ponude, no Ludovik ih je odbio. Moguće je da je pritom na njega utjecalo zapadnougarsko plemstvo koje se, u slučaju sklapanja mira s Turcima, pribojavalo austrijskog napada. Budući da nije došlo do sporazuma, osmanske su snage u lipnju 1526. prešle Dunav. Hrvatsko-ugarska vojska bila je podijeljena u tri glavna dijela: transilvansku vojsku koja je trebala spriječiti Turcima prolaz kroz južne Karpate, a brojala je između 8.000 i 13.000 boraca kojima je zapovijedao Ivan Zapolja; glavninu vojske predvodio je sam Ludovik; još jedan, manji dio od oko 5.000 ljudi knez Krsto Frankopan Ozaljski. Nakon višesatne bitke, pokazalo se da su janjičari bolje obučeni i spremni za bitku, pa je Sulejman pobijedio, pobivši pritom desetak tisuća suparnika.

Izvor: metro-portal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!