Dogodilo se na današnji dan – 4. kolovoza

Vojno-redarstvena akcija Oluja započela je 1995. godine, a u njoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina. Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije, odnosno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Pripreme za opsežnu akciju bile su Operacija Maslenica i Medački džep, te Zima ’94., Skok-1, Bljesak, Skok-2, Ljeto ’95. i još neke manjeg intenziteta. Mirovne snage UN-a koje su bile razmještene uz bojišnicu (UNCRO) unaprijed su obaviještene o početku operacije. Oluja je počela u 5 sati ujutro, kada je najveći dio Hrvatske vojske zajedno s policijskim specijalcima krenuo u napad na bojišnici od Jasenovca na istoku do Bosanskog Grahova na jugu. Prije samog napada, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta (Jelavac, Petrova gora, Banski Grabovac i Bunić). Istovremeno se topovima i raketama tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Operacije su se odvijale u četiri sektora: Banovina, Kordun, Lika i Dalmacija, a u njima je sudjelovalo između 150 i 200 tisuća hrvatskih vojnika od kojih oko 50 tisuća pripadnika redovne vojske. Vojska RSK brojala je oko 40 tisuća vojnika na zapadnom i 20 tisuća vojnika na istočnom bojištu no ovi drugi se nisu borili. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku bio najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata. Toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Ukupni hrvatski vojni gubitci bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno sahranjeno 560 poginulih pripadnika SVK. Nakon većinom uspješnih prvotnih proboja kroz srpske linije obrane vojska i političke strukture RSK počele su ubrzano povlačenje kupujući vrijeme pregovorima o predaji. Srpska strana znala je da se na njih sprema veliki napad koji su očekivali u srpnju te su od tada bili u stanju najviše uzbune, a razrađeni su i planovi masovne evakuacije vojne opreme, vojnika i civila. Taj egzodus odobrili su i pokrenuli general Mile Mrkšić i predsjednik RSK Mile Martić te ga kasnije uz preuveličavanje pokušali prikazati kao ciljano protjerivanje srpskog stanovništva s područja tzv. Krajine. Tijekom evakuacije ta područja je prema hrvatskim podacima napustilo 90 tisuća, prema UN-ovim 150 tisuća, a prema srpskim 250 tisuća ljudi. Tijekom same operacije hrvatske vojne snage nisu srušile niti jedan vjerski objekt niti je bilo masovnog uništavanja imovine. No, u razdoblju nakon akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima u slučajevima vezanim uz zločine nakon Oluje optuženo 1.949 osoba hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba. Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola Domovinskog rata. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u BiH odigrala ključnu ulogu oslobađanjem bihaćkog džepa. Njome se promijenio strateški odnos snaga u cijeloj regiji, ali vjerojatno najvažniji rezultat je poraz koncepta Velike Srbije na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u BiH.

Dobar dio portala kao glavnu vijest stavio je rečenicu “Severina je trudna!!”, popraćenu prigodnom fotografijom spomenute u pratnji oca djeteta. S obzirom na medijsku pažnju, vjerojatno će se ovaj dan u budućnosti slaviti kao dan kad je kraljica Hrvatistana objavila sretnu vijest.

Rimokatolički papa Urban VII., koji je ostao zapamćen po tome što je umro samo 13 dana nakon izbora na dužnost, te po uvođenju zabrane pušenja u crkve, što je bila prva u svijetu zakonska zabrana uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima, rođen je u Rimu 1521. godine.

Britanska ‘kraljica majka’ Elizabeth Bowes-Lyon, odnosno Elizabeth Angela Marguerite, koja je postala poznata kao ‘kraljica majka’ nakon smrti svojeg muža Georgea VI. kako bi se izbjegle zabune s njenom kćerkom, današnjom britanskom, kraljicom Elizabeth II., a koja je u povijest ušla kao poslijednja britanska kraljica koja je nosila krunu Irske i Indije, te osoba koju je Hitler zbog neslomljivog duha i potpore koju je pružala Britancima tijekom II. svjetskog rata proglasio ‘najopasnijom ženom u Europi’, rođena je 1900. godine u Londonu.

Američki glazbenik Louis Armstrong, legenda jazza koja je tijek0om karijere postala njegov neosporni čelnik, te svjetski poznat i priznat umjetnik kojeg su voljeli zbog nevjerojatno čistog i prodornog sviranja na trubi i specifičnog hrapavog pjevanja, a još više zbog ljudske topline i velikodušnosti kojom je zračio, rođen je u New Orleansu 1901. godine.

Američki glumac Don Sinclair Davis, koji je uz to bio profesor, slikar i časnik u američkoj vojsci, zapamćen po nastupima u filmovima i serijama Look Who’s Talking, Cadence. Twin Peaks, Look Who’s Talking Too, Hook, Highlander: The Series, Cliffhanger, The X Files, The 6th Day, The Twilight Zone, Andromeda i brojnim drugima, rođen je 1942. godine u Aurori u Missouriju.

Američki scenarist i glumac, povremeni redatelj, pjevač i dramatičar Billy Bob Thornton, čiji je uspon počeo sredinom ’90-ih kada je za film Sling Blade dobio Oscara za najbolji scenarij, dobitnik brojnih filmskih nagrada, a zapamćen po ulogama u filmovima Chopper Chicks in Zombietown, One False Move, Tombstone, Indecent Proposal, On Deadly Ground, Dead Man, The Apostle, A Simple Plan, Armageddon, Homegrown, The Thin Red Line, Monster’s Ball, The Alamo, Eagle Eye i brojnim drugima, rođen je u Hot Springsu u Arkansasu 1955. godine. (metro-portal)

Pratite nas na društvenim mrežama!