Ekonomist Nobelove nagrade smatra da Hrvatska ne bi trebala prihvatiti euro valutu

Američki ekonomist Joseph Stiglitz, koji je 2001. dobio Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomske znanosti, rekao je u subotu kako vjeruje da Hrvatska ne bi trebala uvesti euro kao svoju službenu valutu, jer će ovaj potez zemlju smanjiti fleksibilnost u odgovorima na ekonomske krize.

Stiglitz, koji je jedan od sudionika u tijeku Europskog foruma Alpbach u tom austrijskom gradu, odgovarao je na pitanja tijekom konferencije za novinare u subotu popodne, a na pitanje treba li Hrvatska prihvatiti euro odgovorio je negativno.

“Apsolutno, ne”, rekao je ovaj bivši glavni ekonomist Svjetske banke.

Stiglitz je rekao da je euro, kao jedini legalni instrument plaćanja, oduzeo zemlji dva važna instrumenta za koja istraživač smatra da su ključni u prilagođavanju nacionalne ekonomije šokima. Jedan od tih instrumenata je mogućnost prilagođavanja deviznih aranžmana, odnosno njegova sposobnost korištenja monetarne politike i posljedično promjene kamatnih stopa, objasnio je.

Stiglitz inzistira na tome da, na primjer, monetarna politika koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Nizozemske ne mora nužno odgovarati Španjolskoj ili Hrvatskoj.

Stoga morate imati fleksibilnost, rekao je ovaj ekonomist zašto objašnjava svoje upozorenje Hrvatskoj protiv uvođenja eura kao jedinog zakonskog sredstva plaćanja.

U srpnju su Hrvatska i Bugarska ušle u mehanizam deviznih tečajeva II (ERM II), ključni korak za ulazak u europodručje. Do tada je Hrvatska ispunjavala sve kriterije za ulazak u eurozonu osim za članstvo u ERM II.

Europska komisija tom je prilikom izjavila da će nastaviti poticati i podržavati napore bugarskih i hrvatskih vlasti da dovrše postupak pridruživanja eurozoni.

“Euro je opipljivi simbol europskog jedinstva, prosperiteta i solidarnosti. Ovom se odlukom prepoznaju važne gospodarske reforme koje su već poduzele Bugarska i Hrvatska, potvrđujući istovremeno kontinuiranu privlačnost jedinstvene europske valute. I dalje ćemo biti uz obje zemlje dok budu poduzimale svoje sljedeće i posljednje korake prema pridruživanju eurozoni ”, rekla je tada predsjednica EK Ursula von der Leyen.

Euro područje trenutno ima 19 članica. Sve zemlje EU, osim Danske, imaju obvezu uvesti euro. Danska sudjeluje u ERM II.

Za pridruživanje eurozoni potrebno je ispuniti kriterije konvergencije, poznate i kao Maastrichtski kriteriji. To su stabilnost cijena, zdrave javne financije, stabilnost tečaja i trajnost konvergencije. Također se ispituje kompatibilnost nacionalnog zakonodavstva s pravilima Europske monetarne unije (EMU).

Hrvatska ispunjava sve kriterije ekonomske konvergencije i ima zakonodavstvo u potpunosti kompatibilno s pravilima EMU-a.

Pridruživanjem ERM-u II Hrvatska se obvezala poduzeti dodatne poteze za ublažavanje rizika na svom putu u euro zonu i stvoriti uvjete za učinkovitiju raspodjelu kapitala proizvodnim tvrtkama umjesto onima koji traže stanarinu, pokazuje nedavna analiza Europske središnje banke što naglašava da će ulazak u ERM II ubrzati institucionalne reforme u Hrvatskoj.

Premijer Andrej Plenković u srpnju je rekao da je ulazak u ERM II puno značio za financijsku stabilnost zemlje i ojačao njen ugled, a također je istaknuo visoku euroizaciju u Hrvatskoj.

Primjerice, 71% štednje kućanstava zadržalo se u euru u posljednjih osam godina. Također, više od polovice kredita vezano je uz euro. Strani posjetitelji koji dolaze iz zemalja članica europodručja generiraju čak tri petine noćenja u Hrvatskoj, a 57% vrijednosti robnog izvoza odnosi se na te zemlje.

Preneseno s portala croatiaweek.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!