Gdje ima seljaka ima i zdravog uma. Poljoprivreda je osnova svakog stabilnog gospodarstva.

U ove mjesece korone, više no ikada prije, postajemo svjesni važnosti samodostatne ekonomije odnosno koncepta u kojem bi država težila k tome da svoje potrebe zadovoljava iz vlastitih resursa, umjesto da dio ili sve resurse uvozi sa stranih tržišta. Nama se prezentira kako smo mi mala država koja svojim kapacitetima ne može u potpunosti zadovoljiti naše potrebe. Pitam se – je li to zaista tako? Ako tako piše u čitanim dnevnim novinama ili na čitanom portalu moramo li takvu izjavu uzeti kao relevantnu?

Vratimo se korak u nazad. Dragi moji čitatelji bloga #ProknjižiMe, znam da vas ima različitih životnih dobi i znam da ima puno vas koji se sjećate dana kada se Slavonija žutila dokle je oko doseglo, da su se naše obradive površine OBRAĐIVALE, da su ljudi živjeli u selima i bavili se poljoprivredom, da su silosi bili puni pšenice, da su zadruge prikupljale i prodavale urode, da su se domaćinstva hranila isključivo hranom iz vlastitog uzgoja, da su polja i livade bile pune stoke, da su otoci bili naseljeni i obrađivani…. da, da, da ….

I danas kada (po nečijem nalogu) u medijima čitamo što nam se plasira, jedini zaključak je „tko tu koga zafrkava“?

Osnova samodostatnosti su energije; a to je voda, energija i hrana. Ključni su to resursi u kojima ne oskudijevamo. Recite vi meni gdje je izgrađena prva hidroelektrana? Za sve koji nisu znali hidroelektrana Jaruga je druga najstarija HE u svijetu i prva u Europi, a nalazi se na Skradinskom buku na rijeci Krki (danas unutar NP Krka). Da ne bude iluziji kako smo kao drugi bili jako „zaostali“, naime samo dva dana ranije otvorena je prva HE na svijetu na slapovima Niagare. Moram li spomenuti čija je to zasluga? Nikole Tesle naravno!

Gdje je voda tamo je i struja, a nije da nemamo dovoljno sunca i vjetra da i iz tih izvora proizvodimo energiju. I naravno zemlja, ili da budem još preciznija – obradive površine koje su 1992 g. bile obradive 21,7%, dok su 2014 g. pale na 14,5%, odnosno prema podacima DZS-a iz 2016. g. u RH se koristilo 1,56 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega nešto više od pola ili 57,2% opada na oranice i vrtove. Uz to valja i imati na umu sve one obradive površine koje su napuštene, a u stvarnosti su obradive.
Razumijem da je današnji način života mnoge od nas, koji smo barem za vlastita kućanstva proizvodili hranu, odvelo u druge aktivnosti i otuđilo nas od prirode, no dragi moji ne zaboravimo da je poljoprivreda također zanimanje i da nemamo opravdanja zašto sve manje gajimo ovu plemenitu poduzetničku aktivnost.

Gdje ima seljaka ima i zdravog uma. Poljoprivreda je osnova svakog stabilnog gospodarstva.

Izvor: Mirela Relković

Pratite nas na društvenim mrežama!