HGK: Drvoprerađivači žele zapošljavati, ali radnika i interesa mladih nema

“Nedostatak radne snage stara je boljka domaćeg gospodarstva, a posebno je izražen u drvno- prerađivačkoj industriji. Više je razloga za to, od emigracije i nevoljkosti mladih da sele u ruralne krajeve gdje se nalazi većina pogona, do nedovoljnog interesa za upise u strukovne škole i rad u
struci. Starija generacija majstora sve se više umirovljuje, a mladi idu za većim plaćama u druge zemlje EU-a”, kaže se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević napominje da je stručni kadar teško pronaći i van Hrvatske, a kako pandemija dodatno otežava pronalazak i dovođenje radne
snage iz inozemstva.

Pravih majstora ne dostaje u Uniji

“Problem domaćim tvrtkama je i što radnici koji dođu kod njih već nakon godinu dana odlaze dalje, jer pravih majstora nedostaje i u Uniji gdje su plaće znatno više. Istovremeno, postoje određeni problemi u zapošljavanju zbog dugotrajnosti i kompliciranosti procesa odobrenja radnih dozvola,
zbog čega tvrtke očekuju dodatna pojednostavljenja”, rekao je Kovačević.
U priopćenju se iznose iskustva tvrtki članica Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK u potrazi za radnom snagom, a svima im je zajednički kronični nedostatak radnika u proizvodnji,
stolara, CNC operatera i programera, inženjera drvne tehnologije, ali i električara, bravara, strojobravara i drugih strojarskih struka za održavanje postrojenja.

Pandemija otežava pronalazak radnika Sanja Mataija iz tvrtke Ciprijanović koja posluje u Bjeljavini pokraj Orahovice tako kaže da im
nedostaju radnici u proizvodnji i drvni inženjeri, dok se na tamošnjem području više školuju kuhari i konobari, koji su, po njenom mišljenju, osuđeni na odlazak iz mjesta.
Direktor DI Klane Miladin Marković kaže da do kraja godine planiraju zaposliti ukupno 50-ak radnika, no da im je zbog pandemije otežan njihov pronalazak u inozemstvu.

“Potrebni su nam radnici s iskustvom u našoj branši, što se i u inozemstvu teško pronalazi. Nedostaju nam stolari, CNC operateri i programeri, tapetari i stručnjaci elektro i strojarske struke za održavanje postrojenja”, navodi Marković, dodajući da trenutno traže dozvole za osam radnika iz Ukrajine.
Direktorica tvrtke Tim Commerce Ljiljana Mrla kaže da radnike šumarske struke ni ne nalaze u evidenciji nezaposlenih, dok Adela Hribljan iz tvrtke Kronospan CRO navodi da za strojobravare i električare imaju stalno raspisane natječaje pri HZZ-u, no kako je odaziv dosta slab.
Direktor tvrtke Tim Batori Tomislav Batori, pak, kaže da na domaćem tržištu rada tvrtka može zadovoljiti potrebu za radnicima, no kako je problem pronalaska kompetentnih radnika s iskustvom,
kako u drvno-prerađivačkoj branši, tako i u montaži i gradnji, dodajući da je kvaliteta radne snage na tržištu generalno pala.

Šumarska škola nije popularna?

Iz HGK napominju i da se čini da, sudeći po interesu mladih, tržište rada neće skoro ponuditi odgovor na potražnju drvoprerađivača. Naime, na popisu 20 najpopularnijih tehničkih škola za iduću školsku godinu nema zanimanja koja se u drvno-prerađivačkoj industriji najviše traže.
Najpoželjniji je bio program za automehaničara u riječkoj Strojarskoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja, slijedi ga program medijski tehničar u zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku
produkciju, a treći prema poželjnosti je program kozmetičar u zagrebačkoj Obrtničkoj školi za osobne usluge.

U top 20 ima još i frizera, farmaceuta, fizioterapeuta, kuhara, slastičara, vodoinstalatera, ali stolara, bravara i strojara nema. Tek na devetom mjestu po popularnosti je obrazovanje za CNC operatera u slatinskoj Industrijsko-obrtničkoj školi, zaključuje se u priopćenju HGK.

Agroklub.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!