Iz Gradskog muzeja Križevci- Vremeplov: 13. 08. 1915. ubijen Marcel pl. Kiepach

Umno čudovište i izumitelj u kratkim hlaćama, kako su Marcela Kiepacha često nazivali suvremenici, rođen je u Križevcima 12. veljače 1894. u obitelji križevačkog posjednika i vlastelina Josipa Kiepacha. U rodnom je gradu završio pučku školu, a gimnaziju pohađa u Zagrebu. Iako je predavanja odslušao još 1912. maturirao je tek dvije godine kasnije. Razloge vjerojatno treba tražiti u Marcelovom interesu za tehniku i znanost, dok mu formalno školovanje očigledno nije bilo prioritet. Iako ga je otac vidio kao nasljednika prostarnog i odlično uređenog veleposjeda, čije je središte bilo u obiteljskom dvorcu u Križevcima (u Tomislavovoj ulici), Marcel se odlučuje na studij politehnike u Charlottenburgu u Njemačkoj. Takav izbor studija ne začuđuje ako se zna da je Marcel još kao teenager patentirao nekoliko izuma, od kojih neki i danas imaju aktivnu primjernu. Već 1910., kao šestnaestogodišnjak, u Berlinu patentira žiro-kompas, a krajem slijedeće godinu u Londonu njegovu usavrešenu verziju. Marcelov se patent i danas koristi za navigaciju brodova širom svijeta, iako ga u zadnje vrijeme sve više istiskuje GPS sustav.
Slijedeće 1912. godine, Marcel će patentirati još dva izuma, dinamo stroj za rasvjetnu svih vrsta kola, početkom godine u Parizu, a sredinom godine u Berlinu patentira strujni prekidač za rentgenske aparate. Zajedno s Heinrichom Weilandom patentirao je i mali transformator za niski napon.
I kada je izgledalo da je pred Marcelom Kiepachom iznimna karijera, u ljeto 1914. započinje Prvi svjetski rat. Marcel se javlja kao dobrovoljac u Austro-Ugarsku vojsku, te biva raspoređen na Istočni front u Poljsku. U tijeku ratnih operacija ubijen je u petak, 13. kolovoza 1915., kod mjesta Stasin, a sahranjen u parku dvorca Sabnie kod Sokolowa. Početkom 1917. godine posmrtni ostaci Marcela Kiepacha preneseni su u obiteljsku grobnicu na glavnoj aleji križevačkog gradskog groblja.
Postavlja se pitanje zašto su Marcel Kiepach i njegovi izumi zaboravljeni. Razlozi leže u tome da je stradao kao vojnik poražene vojske braneći državu koja je uskoro prestala postojati. Nakon završetka Prvoga svjetskog rata njegovi su izumi nacionalizirani i postaju javno dobro, a Marcelov doprinos u njihovom razvoju polako se zaboravlja. Ipak, zahvaljujući aktivnostima i pisanju g. Ottonea Novosela, te iznimnoj građi koju je Marcelova sestra Paula Kiepach darovala Gradskom muzeju Križevci, bivši ravnatelj Muzeja g. Zoran Homen 2004. g. radi veliku izložbu o obitelji Kiepach u Gradskom muzeju Križevci, a nekoliko godina kasnije i grad Križevci na Nemčićevom trgu podižu spomenik Marcelu Kiepachu (ne, to nije vrtuljak!).

PREDMET:
Fotografija Marcela Kiepacha snimljena u Atelieru Merćep u Zagrebu 1905. g (GMK-4669)

Izvor: Gradski muzej Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!