Kako uzgojiti povrće na vlastitom balkonu?


Ako nemate vlastiti vrt ili niste korisnik gradskog vrta, balkon okrenut prema jugu bit će dovoljan da postanete uzgajivač povrća i začinskog bilja. Količina uzgojena na balkonu sigurno neće biti dovoljna za prehranu obitelji, ali će vas vlastite rajčice, tikvice ili bosiljak iznenaditi i učiniti ponosnima. Osim što ćete
uvijek pri ruci imati vlastito svježe za povrće, biljke na balkonu doprinijet će ugodnijoj mikroklimi u stanu, rajčice će djelovati kao repelent za muhe, a
bosiljak i za komarce. Vrtlarenje na balkonu manje je zahtjevno od onog
pravog – manja površina zahtijevat će manje plijevljenja, zalijevanja,
okopavanja, a opet će vas zabaviti toliko da bude antistresna hobi aktivnost.
Vrijeme od travnja do lipnja je, ovisno o zahtjevima povrtnih vrsta prema
temperaturi, idealno za formiranje balkonskog vrta.
Prije početka planiranja balkonskog vrta potrebno je utvrditi jesu li ispunjeni osnovni uvjeti:


• balkon na kojem će se uzgajati povrće treba biti dovoljno dugo izložen suncu – najmanje šest sati tijekom dana;
• blizina velike prometnice nije pogodno mjesto za uzgoj biljaka koje se koriste za jelo;
• posude u kojima će se uzgajati povrće trebaju biti dublje, što će omogućiti
razvoj korijena i rast i plodnost biljke.

Što uzgajati na balkonu?
Koje povrće i začinsko bilje i koliko uzgajati na balkonu ovisit će o tome koliko mjesta na balkonu za uzgojne posude ima i koliko je slobodnih zidnih površina odnosno balkonske ograde uz koju se povrće može penjati. Prilikom odabira biljaka za uzgoj na balkonu potrebno je uzeti u obzir i zahtjeve pojedine vrste prema potrebnoj površini za
rast i razvoj podzemnih i nadzemnih dijelova biljke te odabrati kulture s kojima će se na ograničenom prostoru postići maksimalan učinak. Uzgajati na balkonu može se praktično sve, a izbor vrsta i sorti ovisit će o vlastitom ukusu i potrebama.
Od povrća su za balkonski uzgoj najkorisniji salatni krastavac, paprika i
paradajz te tikvice koji dozrijevaju tijekom cijelog ljeta do rane jeseni, a mogu se uzgajati iz presadnica. Preporuča se odabrati rane sorte sitnijih plodova, koje brže dolaze za berbu. Zbog jednostavnijeg uzgoja, manjih temperaturnih zahtjeva i mogućnosti uzgoja tijekom cijele godine, niz autora za uzgoj u posudama preporuča lisnato povrće kao što su salata, blitva, špinat, riga, matovilac.
Od začinskih je biljaka na balkonu i stalno pri ruci dobro imati: luk vlasac, peršin, kopar, timijan, kadulju, ružmarin, bosiljak i metvicu, čiji listovi se beru i koriste cijele godine. Osim kopra, sve druge vrste uzgajaju se iz presadnica koje se uobičajeno sade
krajem travnja, odnosno početkom svibnja. Sve osim kopra i bosiljka može i prezimiti pa i peršin koji će sljedećeg proljeća još dati zelenih listova za juhu.

Začinsko bilje može biti i repelent za komarce te stvara ugodnu mikroklimu

Uzgojne posude
Posude mogu biti lončići (tegle) ili sandučići, mogu biti drveni, ručne izrade, zemljani, od terakote ili plastični, a koriste se i čvršće PVC vreće ispunjene supstratom. Bez obzira na to za koju se vrstu posuda odlučili, posude moraju na dnu imati rupu za cijeđenje vode.
Osnovna prednost uzgoja u posudama na balkonu je mogućnost vertikalnog uzgoja koji višestruko štedi prostor pa dva kvadratna metra na balkonu zapravo predstavljaju šest ili osam kvadratnih metara u konvencionalnom vrtu. Također, na balkonima i terasama uglavnom nema puževa i nekih drugih štetnika, a i sa sigurnošću se može znati da je
povrće uzgojeno ekološkim metodama. Uzgoj u posudama na balkonu ima neke nedostatke.


Sadnja i njega
Za sadnju na balkonu posebno su dobre sitne (trešnjolike) sorte rajčice. Poželjno je i da se radi o niskim sortama koje ne trebaju potporu. Paprika „babura“ zahtijeva dosta njege pa je lakše na balkonu uzgajati slatke ili ljute feferone, odnosno chili ili koktel
papričice koji daju više plodova. Patlidžan zahtijeva dugi bezmrazni period tako da se rijetko uzgaja na balkonu, a u slučaju uzgoja također zahtijeva potporu.
Tikvice i krastavci također su vrlo zahvalni za uzgoj na manjem prostoru jer daju dosta plodova.
Salata se uzgaja izravnom sjetvom ili iz presadnica i vrlo je laka za održavanje, a slično je sa špinatom i blitvom.
Za korjenasto povrće (mrkva, luk, poriluk, rotkvica) najbolje je odabrati duboke posude kako bi se korijen pravilno razvio. Cikla odlično uspijeva u posudama, s tim da posude trebaju biti dubine najmanje 30 cm, tako da biljke mogu slobodno rasti.
Povrtne vrste s plitkim korijenovim sustavom, kojma nije potrebna pretjerano duboka posuda su brokula, kupus i cvjetača. Dobro uspijevaju, ali se zbog relativno duge vegetacije rijetko uzgajaju.Grah se lako uzgaja u posudama. Za balkon je naročito interesantan niski grah mahunar, koji dospijeva za berbu 60-ak dana nakon sjetve.


(Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!