Konoplja na hrvatskim poljima

Poljoprivredna kultura – konoplja svojom širokom lepezom iskoristivosti, obogaćuje hrvatsku poljoprivrednu bioraznolikost i plodorednost te otvara nove oblike uporabe kroz niz industrijskih grana, kao što su prehrambena, veterinarska, medicinska, farmaceutska, kozmetička, građevinska, tekstilna, energetska, papirna, automobilska i druge složene industrije, a također i kroz važne znanstveno istraživačke- razvojne svrhe. 

Konoplja i konopljino gospodarstvo su ponovo postali stvarnost na hrvatskim poljima. Konoplja kao poljoprivredna kultura zbog brojnih primjena postaje sve prepoznatljivija i prihvaćena kod naših poljo-poduzetnika kao isplativa kultura ne samo na većim obradivim plohama već i manjim poljoprivrednim površinama.

 Konoplja je postala ravnopravna

Promjenom zakonske regulative od 25. travnja 2019. godine uklanjaju se dotadašnje zapreke proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Konoplja je postala ravnopravna s ostalim poljoprivrednim kulturama na hrvatskim poljima, bez nepotrebnih administrativnih zapreka.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 39/19) prestale su važiti odredbe članka 1. podstavaka 1. i 2. te članaka 2. do 7. Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu („Narodne novine“, broj 18/12 i 57/16) te je ukinut sustav izdavanja dozvola za uzgoj industrijske konoplje. Umjesto toga, uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju industrijsku konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju i u roku od 15 dana od dana nastanka promjene, dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji.

Omogućeno je korištenje cijele biljke industrijske konoplje, kao prirodne sirovine u brojnim industrijama i još brojnijim novim proizvodima, osobito u onim industrijama u kojima ona zamjenjuje umjetne i skuplje, ekološki neprihvatljive sirovine. Konoplja je potencijal i značajan resurs održive budućnosti 21. stoljeća.

Za poljoprivrednu površinu na kojoj se uzgaja industrijska konoplje poljoprivrednik može ostvariti potporu u okviru Programa izravnih plaćanja. Visina potpore po poljoprivrednoj površini za mjere iz Programa izravnih plaćanja (osnovno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, plaćanje za mlade poljoprivrednike) ne ovisi o vrsti kulture. Iznimka su proizvodno vezane potpore koje se u biljnoj proizvodnji dodjeljuju za proizvodnju voća, povrća, šećerne repe i krmnih proteinskih usjeva. Jedinična vrijednost za svaku od navedenih mjera nije propisana. Ona ovisi o broju ukupno prijavljenih i prihvatljivih hektara za svaku pojedinu mjeru i za svaku godinu, visini osigurane financijske omotnice za pojedinu mjeru te o vrijednosti prava na osnovno plaćanje koja je individualno određena za svakog poljoprivrednika u prvoj godini prijave za dodjelu prava na plaćanja.
Potpora za ekološki uzgoj dodjeljuje se u okviru mjere 11. iz Programa ruralnog razvoja. Visina potpore je utvrđena ovisno o vrsti korištenju poljoprivredne površine (oranice, povrće, višegodišnji nasadi i trajni travnjaci) i o tome da li se radi o plaćanju u razdoblju prijelaza poljoprivrednog gospodarstva na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP) ili o održavanju ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO). S obzirom da je konoplja jednogodišnja kultura koja se uzgaja na oranicama EKOP potpora iznosi 347,78 €/ha, dok EKO potpora iznosi 289,82 €/ha.

Konoplja je primjer kako od projektne odrednice: seljak- poljoprivrednik- poljopoduzetnik ostvariti ,,poduzetništvo” na poljima, kroz mikro, malo i srednje poduzetništvo, od OPG-a do tvrtki, koje se bave cjelovitim postupkom od uzgoja i prerade, do izrade završnih proizvoda, uz trgovačku mrežu koja proizvode stavlja na tržište.  Pri tom se koriste društvene mreže, mala prodajna mjesta širom Hrvatske, specijalizirani dućani, ili kao dio asortimana, odjeli i police zdrave i prirodne hrane, većih trgovačkih tvrtki. Ne zaboravimo i brojne male prigodne sajmove, koji se redovito održavaju u manjim i većim mjestima i gradovima širom Hrvatske, gdje se neposredno u kontaktu s kupcima vrši prodaja brojnih konopljinih proizvoda, kao i primjere prodaje na gospodarstvima te dodatne ponude uz postojeće sadržaje.  Niz je primjera kroz koje su kupci upoznati s brojnim, svake godine sve većim asortimanom proizvoda od konoplje, ili u sastavu s ostalim poljoprivrednim biljkama.

 Konoplja je hrana i / ili lijek

„Hrana i/ ili lijek“, je naziv za niz sajamskih događanja posvećenih konoplji, koja su održana na brojnim predstavljanjima, istaknimo događanja na Zagrebačkom velesajmu koja su organizirana u suradnji s udrugom KrONOPLJA . Organica & KrONOPLJA, bilježi deset godina postojanja kroz Sajmove hrane i  zdravog življenja.

 „Neka vaša hrana bude vaš lijek, a vaš lijek neka je vaša hrana“, izreka je velikog Hipokrat-a, koja podrazumijeva zdrav način života, koji u današnjici 21. stoljeća postaje sve aktualniji. Hrana je postala strateški resurs i globalno pitanje, na koje naša konoplja ima brojne odgovore i to ne samo kao zdrava hrana i/ ili prirodan lijek, već kroz sve brojnije upotrebe u gospodarstvu neke zemlje, kao i u slijednim industrijama. Zadnje desetljeće je u svijetu pokrenulo brojne inicijative i trendove, sve do pokreta uporabe biljnih materijala u raznovrsnim „zelenim industrijama“, koje su u svojim proizvodima zamijenile umjetne materijale s ekološkim i prirodnim. Istaknimo velike proizvođače gradiva u graditeljskoj industriji koji su uveli tzv. “zeleni program” materijala, ekološki prihvatljive materijale s daljnjim nastojanjima prema 100 % prirodnim materijalima. Brojni su također primjeri u industriji tekstila, odjeće i obuće, industriji papira i u drugim industrijama. Najvažnija, vrlo velika industrija plastike, prihvatila je nove trendove korištenja prihvatljivih i obnovljivih materijala za svoje proizvode, a ovdje kao i drugim industrijama, a konoplja prednjači svojim projektnim smjernica 3E: Ekološki- Energetski- Ekonomski prihvatljivim i opravdanim razlozima koji utječu na naš način življenja, uz ekološko- kružno gospodarstvo. Europska unija krajem 2019. godine, donijela je program pod nazivom,,Green Deal”, koji predstavlja priliku našem gospodarstvu, osobito poljoprivredi za ostvariti ,,Hrvatsku Zelenu Oazu”, a za koju već postoje preduvijeti:  zdrava voda -zdravo tlo- zdrava hrana- zdrav čovjek- zdravo društvo, temeljeno na odnosu čovjeka i njegovog okoliša, njegove životne i radne sredine. /gospodarski.hr/

Pratite nas na društvenim mrežama!