Protiv stršljena plastičnom bocom i – pivom

Svakoga dana u vrtu u plastičnoj boci u koju je stavio pivo, zatekne barem novih pet utopljenih stršljena. Ljeto je vrijeme kada su ovi kukci najaktivniji i najbrojniji, a osim što uništavaju pčele, opasni su i za ljude. 

“Strašno je koliko ih ima, a najgore je vidjeti kako love pčele koje lete oko suncokreta”, kaže nam doc.dr.sc. Željko Rački koji je rodni Osijek zamijenio Baranjom pa i hobi uzgojem voća i povrća. 

Da bi se riješio napasnika, napravio je zamku. Kako pojašnjava, potrebno je prerezati bocu na dva dijela. Gornji dio kao lijevak, ubacuje se u donji širi dio. On kao mamac u boci koristi pivo, međutim pomoći može i sladak sok ili kvasci koji će provriti pa i malo octa, jer to neće privući pčele. Kada stršljeni uđu kroz lijevak, smoče krila i ne mogu se izvući. 

Ubod više stršljenova odjednom može biti i smrtonosan

Ovi kukci velika su opasnost za pčele, ali i za ljude. Ubod više stršljenova istovremeno, posebice u dijelu vrata ili glave, može biti i smrtonosan. 

“Jako su agresivni i nađu li se u blizini ljudi potrebno je da osoba ostane mirna, ne maše rukama, kako stršljeni to ne bi shvatili kao poziv za obranu i napali”, pojasnio nam je lani iskusni pčelar Branislav Vilotić.

Prema njemu, nije neuobičajeno da gnijezda formiraju u naseljenim mjestima, i u blizini kućanstava, ali nije preporučljivo da ih građani uklanjaju sami. “Kada napadne jedan, ako ste u blizini gnijezda napadaju i ostali. Za razliku od pčela, mogu ubosti po nekoliko puta, jer oni ne kidaju svoj žalac nakon uboda. Također, njihov žalac je duplo duži te zbog toga sama pčelarska odjeća nije dovoljna“, rekao nam je sugovornik. 

U slučaju alergije, javite se liječniku 

Dođe li do uboda, trebalo bi izvaditi žalac, staviti hladan oblog, a u slučaju alergije odmah se javiti liječniku. 

Podsjećamo, stršljeni su najveći predstavnici porodice osa. Postoji više vrsta, a naše podneblje naseljava europski stršljen. Gnijezda grade u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, pod strehama i zapuštenim mjestima.

Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a ličinke proteinskom hranom – ulovljenim kukcima. Lete i love, ne samo po danu, već i za vrijeme vedrih i toplih noći. Radijus kretanja u potrazi za hranom im je oko 1,5 do 2 km od gnijezda. (agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!