Vrt na jakom suncu


Vrt biljkama pruža različite uvjete za rast. Osim temperature, opskrbe vodom
te kvalitete tla iznimno su važni položaj i količina svjetlosti (osunčanosti). Sve
biljke ne trebaju jednaku količinu sunca; neke dobro uspijevaju u sjeni, dok
druge za rast te razvoj cvjetova i plodova trebaju mnogo sunca.
U vrtu može biti raznih kombinacija osunčanosti: od jakoga sunca, manje ili veće
zasjenjenosti pa do duboke sjene. Kako bi biljke bez većih intervencija dobro
uspijevale, trebamo ih saditi prema preporučenim uvjetima. Sunčana mjesta u vrtu su
tijekom dana posve osunčana šest i više sati. Određena mjesta u vrtu mogu biti gotovo
čitavi dan posve osunčana, bez gotovo imalo hladovine i iznimno su vruća. Velik
problem su i duža sušna razdoblja koja posljednjih godina nisu rijetkost. Takvi uvjeti su
nekim vrstama biljaka iznimno neugodni, otežana je opskrba vodom i hranivima pa
zbog toga neće dobro uspijevati, a na kraju mogu i odumrijeti. Na sreću, ta se staništa
u mnogo slučajeva mogu preurediti da ne budu toliko vruća. Ako ipak po tom pitanju
ništa ne možemo učiniti, uvijek postoje neke vrste biljaka koje mogu dobro uspijevati
na jakome suncu. Dobar odabir vrsta može nam olakšati vrtlarenje jer nećemo toliko
morati brinuti o zalijevanju.

Utjecaj položaja i mikroklime vrta
Sva osunčana mjesta nisu ista. Moramo imati na umu da će u udolinama i na ravnome
terenu tlo biti vlažnije, a može biti i dosta jutarnje rose. Na padinama se tlo brže
ocjeđuje i može biti vrlo suho. Na mjestima s dubljim, vlažnim i humusnim tlom biljke
lakše odolijevati vrućini nego na plitkim, suhim i siromašnim tlima. Stoga ćemo prije
sadnje biljaka možda trebati poboljšati tlo. mno jako nepovoljnu situaciju možemo
ublažiti spomenutim elementima.
Korisno je da tijekom čitavoga dana (osobito ljeti) promatramo stanište i kretanje
sunca. Tako primjerice zid može stvarati sjenu, ali i ne mora. Ako se zid nalazi na
sjevernoj strani nasada, neće stvarati sjenu. U tom slučaju će se zagrijavati i biljkama
će biti još toplije. S druge strane, zid na južnoj strani stvara sjenu jer se sunce nalazi
iza zida. Duljina trajanja sjene ovisi o točnome položaju zida i njegovoj visini. Isto se
odnosi i na sve ostale elemente. Trebamo li brzo intervenirati, možemo postaviti neko
sjenilo, suncobran ili tendu.

Malčiranje – pomoć kod vrućine i suše
Ako se tlo iznimno brzo isušuje, svim vrstama biljaka može pomoći malčiranje. Time
ćemo smanjiti razvoj korova i stvaranje pokorice na tlu, tlo i korijenje biljaka manje će
se zagrijavati, a smanjit će se gubici vode. Usto, tlo oko biljaka nećemo trebati
okopavati, a na zakošenim terenima malčiranjem možemo smanjiti eroziju tla. Biljke
najčešće malčiramo sijenom, slamom ili lišćem, a za ukrasne gredice možemo
upotrijebiti koru drveća. Nemamo li nište od toga pri ruci a nastupi jako vruće i suho
razdoblje, kao prva pomoć poslužit će novinski papir ili karton.

Biljke za sunce

Na sunčanim će mjestima uspijevati voće, povrće i začinsko bilje te većina drveća,
grmova, ruža i sezonskoga cvijeća. Ipak, postoje biljke kojima je potrebna veća ili
manja zasjenjenost i njima nikako neće odgovarati jako sunce. Iako je gotovo
nemoguće nabrojati sve biljke koje dobro uspijevaju na suncu, ovdje ćemo navesti
neke pouzdane vrste za jako sunce. Osim biljaka za jakih vrućina trebat ćemo zalijevati
i travnjak.
Povrće. Povrtnjak treba biti na posve osunčanome dijelu vrta. Moramo se pobrinuti da
imamo kvalitetno tlo bogato organskom tvari i dovoljno vlage. Svakako se preporučuje
malčiranje. Povrće nema dubok korijen, pa je jasno da ćemo ga trebati redovito
zalijevati – za jakih vrućina svakodnevno.
Visoke i srednje visoke trajnice. Prikladne vrste su perunika (Iris germanica),
božur (Paeonia officinalis), graničica (Hemerocalis fulva), djevojačko oko (Coreopsis
grandiflora), zečje uši (Stachys byzantina), ruska kadulja(Perovskia atriplicifolia),
sitnocvjetne krizanteme (Chrysanthemum sp.), ivančice (Leucanthemum sp.), tritoma
(Kniphofia uvaria), razne vrste i kultivari pupavica (Rudbeckia sp.),
zvjezdana (Aster sp.) i stolisnika (Achillea milefolium)… Vrlo je otporan veliki
žednjak (Sedum spectabile), sukulentnih listova. Za sušnih razdoblja trajnice trebamo
zalijevati kako bi bile lijepe i bujne. Osobito trebamo pripaziti na vrste kao što su
vučjak (Lupinus polihylus), srdašce (Dicentra spectabilis) i plamenac (Phlox paniculata).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ukrasne trave. Većina trava voli vruća i suha staništa, a kod uređenja takvih mjesta
možemo birati među mnogim ukrasnim vrstama rodova Briza, Carex, Chasmantium,
Elymus, Mischantus, Pennisetum… Pampas trava (Cortaderia selloana) izraste u golemu
biljku, no zimi je trebamo zaštititi od smrzavanja.

Niske, jastučaste trajnice. Ove su trajnice izvrsne za sadnju u kamenjare i posude te
za ispunjavanje praznina na gredicama: gušarka (Arabis sp.), jastučac (Aubrieta
deltoidea), jastučasti plamenac (Phlox subulata), klinčić (Dianthus sp.),
rožac (Cerastium tomentosum), sniježak (Iberis sempervirens) i tarica (Alyssum
saxatile). Lijepo se šire i prekrivaju tlo. Više pozornosti i eventualno češće zalijevanje
trebat će kamenika (Saxifraga aizoon) i babosvilka (Armeria maritima). Osobito su
otporne vrste sukulentnih listova: čuvarkuća (Sempervivum tectoum), žednjak (Sedum
acre) i levisija (Lewisia cotyledon).

Jednogodišnje cvijeće možemo saditi na gredice ili u posude. Na raspolaganju nam
stoje mnoge vrste: kadifica (Tagetes sp.), karanfil (Dianthus caryophyllus),
neven (Calendula officinalis), stajaća pelargonija (Pelargonium zonale), afrička ivančica
(Osteospermum sp.) i verbena (Verbena hybrida). Osobito su otporne gazanija
(Gazania rigens), prkos (Portulaca grandiflora) i vinka (Catharanthus roseus). Vrste kao
što su begonija (Begonia semperflorens), petunija (Petunia grandiflora),
rušeljka (Lobularia maritima), vatrena kadulja (Salvia splendens) i mirisna
kunica (Ageratum houstonianum) ipak ne bismo trebali saditi na najjače sunce i ondje
gdje se tlo jako isušuje. Trebamo pripaziti da se ne isuše. Biljke viseća rasta uglavnom
sadimo u posude: bidens (Bidens ferulifolia), milijun zvončića (Calibrachoa hybrida),
plektrantus ili „tamjan“ (Plectrantus coleoides ‘Marginatus’), sanvitalija (Sanvitalia
procumbens), surfinija (Petunia hybrida), pelargonija (Pelargonium sp.), viseće
smilje (Helichrysum petiolare) i viseći prkos (Portulaca umbraticola). Sve ove vrste
biljaka trebamo redovito zalijevati (biljke u posudama svakodnevno). Njih ćemo trebati

prihranjivati i dva puta tjedno.

Dvogodišnje cvatuće bilje pogodno je za sadnju na gredice te u posude. S njim
obično nema problema jer raste od jeseni do konca idućega proljeća kad ionako nema
velikih vrućina. Prikladne vrste su maćuhica (Viola x wittrockiana), šeboj (Cheiranthus
cheuri) i turski karanfil (Dianthus barbatus).
Od gomoljastih i lukovičastih biljaka jače sunce dobro podnose kana (Canna
indica), ljiljan (Lilium sp.), dalija (Dahlia sp.) i gladiola (Gladiolus sp.).
Presličica (Muscari sp.), tulipan (Tulipa sp.), šafran (Crocus sp.) i zumbul (Hyacinthus
orientalis) cvatu u proljeće, pa neće imati većih problema s vrućinama.

Začinsko i ljekovito bilje. Većina ovih vrsta po pitanju tla nije zahtjevna i voli sunce.
Uz mnogo sunca, ove biljke su intenzivnije arome i sadrže više djelatnih tvari.
Uzgajamo ih u posudama i na gredicama – zasebno ili u mješovitim nasadima s
ukrasnim biljkama ili povrćem. Možemo posaditi mnogobrojne vrste kao što su
ružmarin, bosiljak, lavanda, kadulja, origano, mažuran, metvica…

Kaktusi i sukulenti. Zbog osjetljivosti na hladnoću ove vrste biljaka uglavnom
uzgajamo kao sobno bilje. Kako vole toplinu i sunce, ljeti će dobro uspijevati na
otvorenome pa ih u posudama možemo smjestiti na najizloženija mjesta u vrtu. Tako
možemo načiniti gredicu od samo ovih vrsta ili pojedine posude dodajemo na postojeće
gredice.

(Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!