Danas se obilježava Hrvatski olimpijski dan! Naš najpoznatiji olimpijac je Branko Zorko

Počeci olimpijskih igara odvijali su se u Olimpiji na grčkom poluotoku Peloponezu. Bila su to sportska natjecanja koja su prema mjestu održavanja dobila naziv igre olimpijade.

Nitko ne zna kada su počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine pr.K. Igre su se održavale na istom mjestu svake četiri godine, a to četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olimpijada te je predstavljalo jedinicu vremena. Naime, vrijeme se tada češće mjerilo u olimpijadama nego u godinama.

Sportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje sportom pomaže u uspostavi ravnoteže. Sportaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom.

Ulje i pijesak pomagali su u regulaciji tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.

Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica. Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika kako ne bi ostao zaboravljen.

Olimpijske igre modernog doba
Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. godine u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor.

Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. godine u Ateni. Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje sportaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju sportova.

Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. godine na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave sportom gube na ženstvenosti te da čak postaju neplodne. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.

Porast popularnosti zimskih sportova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. godine u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.

Hrvatski olimpijski odbor
Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. godine. Privremeno priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora uslijedilo je 17. siječnja 1992. godine što nam je omogućilo sudjelovanje na 16. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993. godine.

Ciljevi HOO-a su skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u sportu, poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom sportu te njegovo predstavljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim sportskim organizacijama i udruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih sportskih saveza, skrb o razvoju i promicanju sporta na državnoj razini te poticanje organizacije i usklađivanje sporta na razini županija, gradova i općina.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih olimpijaca je naš Branko Zorko. Ovaj peterostruki olimpijac i najuspješniji križevački sportaš svih vremena, 1997. bio je četvrti na svjetskom prvenstvu na 1500 metara. Nositelj je i jedne srebrne i tri brončane medalje s europskih prvenstva, te jedne brončane medalje sa svjetskog prvenstva. Zorkove uspjehe nije nadmašio još nijedan hrvatski atletičar.

Kao srednjoškolac sudjelovao je na općinskom krosu u Križevcima. Na krosu je pobijedio i tu ga je zapazio trener Atletskog kluba Križevci Drago Palčić koji ga je usmjerio te trenirao za dalje.

Izvor informacija: škole.hr, klinček.com

Foto: klinček.com

Pratite nas na društvenim mrežama!