15. listopada je Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u svijetu s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima.
Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije, nedostatku ili nemogućnosti nabavke asistivnih pomagala.
U današnjem sve gušćem prometu, bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i prometni zaštitni znak slijepih osoba.
Samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa svladava se na tečaju poduke usvajanjem osnovnih tehnika vještine korištenja štapa, osnovnih prometnih pravila te konfiguracije terena kojim će se osoba samostalno kretati. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, sve što je izvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica. Inicijativa za
korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu pokrenuta je još 1930. godine, ali tek nakon Drugog svjetskog rata tzv. dugi bijeli štap počinje se primjenjivati kao pomagalo za kretanje slijepih. Dan bijelog štapa pvi puta se obilježavao 1964. godine.
Republika Hrvatska se pridružila mnogobrojnim zemljama u obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 1996. godine kada je taj dan prerastao u Međunarodni dan slijepih. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo u 2019. godini registrirane su 27.092 osobe s oštećenjem vida, što čini 5,3% ukupnog broja osoba s invaliditetom.


Neophodno je stalno praćenje potreba i problema slijepih osoba jer se uz svakodnevni napredak tehnologije i poboljšanja olakšava svakodnevica i unaprjeđuje kvaliteta njihovog života. Za slijepe i slabovidne osobe izuzetno je važna psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija. Provodi se s ciljem osposobljavanja za izvršavanje svih radnji potrebnih za
samostalno življenje, podiže nivo samostalnosti i sposobnosti sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog života. Do izazova i prilagodbi u svakodnevnom životu slijepih osoba i osoba
s oštećenjem vida, kao i njihovih obitelji, došlo je uslijed velikih promjena uzrokovanih pandemijom COVID-19. Imaju više teškoća u pridržavanju mjera opreza i fizičkog distanciranja, otežani su komunikacija i kretanje te im je potrebna značajnija podrška okoline.
Slijepe osobe obavljaju različite poslove, odlaze u trgovine, banke, u školu, na posao, na fakultet itd. Kako bismo u trenutku susreta sa slijepom osobom mogli uspostaviti kontakt potrebno je savladati neka pravila ponašanja, tj. primjerenog komuniciranja.

Na području naše županije djeluje Udruga slijepih Koprivničko-
križevačke županije kao socijalno humanitarni oblik udruživanja

slijepih osoba radi zaštite i promicanja zajedničkih interesa I
ciljeva. Osnovana je još 1954. godine, a u njenom članstvu su i
slijepe i slabovidne osobe s područja Križevaca i okolnih općina.
Budući da su slijepe osobe kategorije s mnogim posebnostima,
ova Udruga svojim stručnim, materijalnim, savjetodavnim i drugim
uslugama svojim članovima nastoji pomoći u rješavanju njihovih
problema.

Pratite nas na društvenim mrežama!