Cilj mjera potpore je osigurati zaposlenost i plaće u sektorima koji su posebno pogođeni koronavirusom

Jučer, 20. listopada, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavili su na konferenciji za medije u Banskim dvorima nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa.  
 
Premijer Plenković uvodno je podsjetio na efekte mjera koje su dosada poduzimane istaknuvši da je Vlada djelovala brzo i učinkovito kako bi dala potporu, prije svega, privatnom sektoru, radnicima i poslodavcima. Kazao je da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.
 
Do sada više od 10 milijardi kuna potpore
 
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje dosada je isplaćeno gotovo 7 milijardi kuna, točnije 6,85 milijardi kuna, za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se tome pridodaju i otpisani doprinosi, ta brojka iznosi više od 10 milijardi kuna.
 
Premijer Plenković kazao je da je dosada u svijetu od Covida-19 zaraženo više od 40 milijuna ljudi, ali i da je tih 40 milijuna ljudi danas dva puta više nego što ih je bilo 10. kolovoza.
 
“Taj trend se, nažalost, nastavlja. To znači da ćemo još neko vrijeme morati pronalaziti rješenja kako bismo u sve težim uvjetima osigurali gospodarsku aktivnost”, poručio je premijer istaknuvši da broj oboljelih raste i u Hrvatskoj.
 
Podsjetio je da je dosad u Hrvatskoj zabilježeno 26.863 osobe, od čega je 5.520 aktivnih slučajeva trenutno, što je 4 puta više nego 1. listopada.
 
“Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća”, rekao je predsjednik Vlade.
 
Premijer Plenković kazao je da je u procesu donošenja mjera Vlada osluškivala feedback, potrebe i signale socijalnih partnera – i sindikata i poslodavaca – kako bi što bolje odgovorili na zajedničke izazove.
 
Povećanje mogućnosti skraćenja radnog vremena i stupnjevanje potpore sukladno padu prometa
 
Dodao je da je cilj bio pojednostaviti mjere i omogućiti da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene.
 
Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto.
 
Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.
 
Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
 
Po ovoj mjeri, naveo je kao primjer, netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna, a uz to će i osloboditi plaćanja doprinosa na taj iznos.
 
Druga mjera, koja je i najbitnija, a počela je u ožujku s 3.250 kuna,  nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, kasnije je u lipnju produžena za određene sektore i nastavljena je do danas za one sektore koji su bili najugroženiji, je prepravljena da bi bila prilagođena trenutnim potrebama.
 
“Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Na primjer, potpora od 2.000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto. Zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto, za pad od 50-55 posto ide 3.000, za 55-60 3500, a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više”, pojasnio je premijer Plenković.
 
Dodao je da se korisnici potpore oslobađaju plaćanja doprinosa na sve ove iznose.

Foto: Arhiva RKŽ
Izvor: Ministarstvo turizma i sporta

Pratite nas na društvenim mrežama!