Potiču li društvene mreže širenje mržnje i radikalizaciju? Jesmo li zaista "robovi interneta"?

U ovoj kako bi se reklo poprilično kriznoj 2020. godini, resor MUP-a čini se jednim od najvažnijih. Susrećemo se ne samo s pitanjima sigurnosti građana, nego i zaštite njihovih temeljnih ljudskih prava i sloboda, a tu je i pitanje očuvanja zdravlja, posebice psihičkog, a ovdje se najviše radi o društvenim mrežama. O ovoj temi govorili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.

“Imamo ozbiljan problem društvene radikalizacije s kojim ćemo se intenzivnije baviti u sljedećem razdoblju, što će biti zadaća svih resora. U današnje vrijeme kada nitko ozbiljan ne može garantirati apsolutnu sigurnost na globalnoj razini i kada je internet, koji je dostupan svima, postao i alat za regrutiranje i širenje propagande i radikalizacije posebice mladih osoba, moramo svi kao društvo biti obazriviji prema kulturi u javnom prostoru koja neće dovesti do radikalnog ponašanja mladih ljudi. Baš kada govorimo o tome, namjeravamo kroz nacrt novog Zakona o elektroničkim medijima osnažiti alate kako bi onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiče na nasilje ili mržnju. I pored toga, nikada se ne smijemo umoriti od raskrinkavanja besmislenosti ekstremističkih ideja te osvješćivanja štetnosti za zdrav razvoj društva i države, a time i pojedinca. I to je naša odgovornost, a zahtijeva uključivanje širih društvenih čimbenika, od lokalne zajednice, škola, udruga građana do novinara i osoba koje utječu na javno mnijenje. To je važno radi širenja ideja uključivosti i prihvaćanja različitosti u društvu. Radikalizacija nije isključivo pitanje sigurnosnog sektora, već je to pitanje koje traži široki društveni angažman.”.- poručili su.

Živimo u složenom dobu gdje je potrebna snažna prilagodba što stvara raskorak između želja, potreba i mogućnosti. I to budi frustraciju u svima nama. Frustraciju između ostalog bude i “Fake news” to jeste lažne vijesti koje su u posljednje vrijeme prisutne svugdje. Dođe nam da se zapitamo, što pročitati i kome vjerovati. Sve se više mladih odlučilo na veliki korak, a to je da se umjesto provođenja vremena na Facebooku, Instagramu, Twitteru te ostalim društvenim mrežama, vrijeme iskoriste za šetnju, uređenje doma, druženje s prijateljima i ostale aktivnosti kako bi razbistrili glavu i napravili odmak od ove trenutne situacije. S obzirom kako se u Hrvatskoj svakodnevno “razglaba” o jednoj te istoj temi, ove odluke su svakako jedan od boljih načina kako ostati priseban i psihički stabilan.

Borbu s društvenim mrežama najmanje prepoznaju starije osobe koje imaju poteškoća kod prepoznavanja lažnih vijesti pa sve što pročitaju na stranicama raznih portala shvaćaju ozbiljno i smatraju istinitim.

Na društvenim se mrežama u posljednje vrijeme mijenjaju odnosi između mladih i starijih. Mladi misle da sve znaju, a stariji misle da su u sve dobro upućeni. Na žalost, ni jedni ni drugi nisu u pravu. Kao i sve u životu, tako i internet i društvene mreže imaju svoje pozitivne i negativne strane. Društvene mreže i razne aplikacije sada su lako dostupne, a neke su i veoma korisne, ali ih treba koristiti samo onoliko koliko im je zaista potrebno da ne „postanemo robovi interneta“.

šv/radiokrizevci.hr

Foto: pixlr

Pratite nas na društvenim mrežama!