[PUTOPIS BY LEA BIJAČ] ISLAND Modra laguna (3)

Coca-cola i fermentirani morski pas

Temeljeno na našem iskustvu, Island, ta otočna država s oko 350 tisuća stanovnika, ima samo dvije „mane“: skupoću i vremenske neprilike. Kažu: „Ako ti se vrijeme na otoku ne sviđa, pričekaj pet minuta i ono će se promijeniti“. Iako to ponekad jest bio slučaj, u više sam navrata svjedočila cjelodnevnim cmoljenjima kiše i prenemaganju oblaka. U takvim se hladnim situacijama najljepše zavući u jedan od restorana u centru Reykjavika. Mi smo svoj omiljeni pronašli već prvi dan, i, makar smo bili stalni gosti, nismo bili lišeni čekanja ispod nadstrešnice kako bi se u tom skučenom prostoru pronašao slobodan stolić za nas troje. Iz dana u dan njemu nas je privlačila, vjerovali ili ne, juha. Čak i mene, poznatu „mrziteljicu“ jela na žlicu. „Juha kao juha“, mora da mislite, ali ova je tekućina s komadićima mesa i povrća (postoji i vegetarijanska opcija) bila nešto posebno, a time ju je, tako vrelu, još gotovo kipuću, činilo serviranje u mekanom crnom kruhu koji je imao ulogu zdjelice, a za one većih kapaciteta, uz maslac, i ulogu popratnog sadržaja za konzumiranje. Postoji još zanimljive tradicionalne hrane za kušati. Na Islandu se na meniju često nađu i kitovi, puffini, fermentirani morski psi i ovčje glave, a ako mislite da je to grozno, što tek kažete na ovnove testise (mi nismo probali ništa od navedenog)? U zemlji McDonald’s ne postoji, a Islanđani svejedno popiju više Coca-Cole od bilo koje druge nacije. Osim McDonald’s-a, na Islandu nema ni komaraca ni željeznice, a gotovo ni kriminala.

D:\SLIKE\PUTOVANJA\Island 2019\G3X\IMG_0307.JPG
Od svih mogućih, mi smo se odlučili za najmanje egzotičan meni // Foto: Zoran Bijač

Geo (zemlja) + therme (toplina)

Island je zemlja koja u postotku najviše koristi geotermalnu energiju, odnosno, ogromne zalihe toplinske energije ispod Zemljine površine. Njezina je količina tako velika da se smatra neiscrpnom, prema čemu je ona obnovljivi izvor energije. U odnosu na tradicionalne izvore energije bazirane na fosilnim gorivima, geotermalna je energija čista i sigurna za okolinu, ne ovisi o meteorološkim utjecajima kao što je to slučaj s, primjerice, hidroelektranama i vjetroelektranama, te se električna energija iz geotermalnih izvora može proizvoditi tijekom cijelog dana. Ipak, ima i svojih nedostataka: nema mnogo lokacija koje su prikladne za iskorištavanje geotermalne energije i pogodne za izgradnju geotermalnih elektrana, nemoguće ju je transportirati i upravo se zbog toga može koristiti samo za opskrbu toplinom obližnjih mjesta, a tu je i ispuštanje plinova iz dubine zemlje, koji, kada izađu na površinu, mogu biti štetni. Putujući 40-ak kilometara jugozapadno od Reykjavika razmišljala sam naglas: „Wow, wow, wow!“ a sjaj mi se mogao iščitati i iz suncem okupanih očiju. Da, ono je konačno provirilo te nam omogućilo da guštamo u kontrastu boja što su ga tvorile zelena mahovina i plavi vreli izvori. Sva topla voda i voda koja grije Island dolazi iz njih. Dok su Islanđani tragali za izvorima tople vode, pronašli su i danas čudesni turistički izvor – Plavu lagunu.

D:\SLIKE\PUTOVANJA\Island 2019\G3X\IMG_0365a.jpg
Toplo-hladno // Foto: Zoran Bijač

U Plavoj laguni sigurna je – gužva

Plavu ili Modru lagunu svi ste vidjeli na promidžbenim fotografijama Islanda. Ono što vjerojatno niste znali je da je tamo vječno, ali vječno – gužva. Karte smo stoga kupili mnogo ranije prije samog putovanja i dobili nekoliko sati za njezino istraživanje. Prijelaz iz zimske u ljetnu odjeću odvija se u odvojenim ženskim i muškim svlačionicama u kojima svatko izabire svoj ormarić, nakon čega, prije kupanja, obavezno slijedi tuširanje. Domaći Islanđani će se jako naljutiti ukoliko ga preskočite. Po izlasku iz tuš kabina i konačnog stupanja u vanjsko područje Plave lagune, uslijedilo je oduševljenje. Nakon malo dokumentarističkog naslikavanja, jedva sam čekala pridružiti se masi očigledno veselih ljudi u vodi prosječene temperature od 38 stupnjeva, a u nju me još gurala i vanjska od njih samo šest. Stoga sam se brzo „riješila“ papuča i ogrtača i ušla unutra. Iako je u vodi preporučljivo biti po 20 minuta, tijelo je doživljavalo takvu ugodu da ni na trenutak nije htjelo izići iz te plavkaste tople „juhe“. Tako prekrivena svijetlom parom, okružena crnim lava stijenama i bogata mineralima, Plava laguna zaslužuje status koji na Islandu ima. Uživali smo i u piću sa šanka u vodi koje je bilo uključeno u cijenu ulaznice. Bez kapi kiše i ijednog udara vjetra proveli smo predivno predviđeno vrijeme tamo. Topli se izvori, iako nisu toliko razvikani, mogu pronaći diljem zemlje i postoje u svim bojama i oblicima.

C:\Users\Administrator\Documents\Documents\Putovanja\PUTOPISI\ISLAND\3\Slike\3.jpg
Zanimljiv modni odabir s obzirom na vanjsku temperaturu od šest stupnjeva // Foto: Zoran Bijač
C:\Users\Administrator\Documents\Documents\Putovanja\PUTOPISI\ISLAND\3\Slike\4.jpg
Polagani ulazak u 38 stupnjeva // Foto: Zoran Bijač
C:\Users\Administrator\Documents\Documents\LEA\PA060351.jpg
Konačno malo sunca na Islandu // Foto: Zoran Bijač
C:\Users\Administrator\Documents\Documents\LEA\PA060363.jpg
Tople je izvore, inače,moguće naći diljem zemlje // Foto: Zoran Bijač
D:\SLIKE\PUTOVANJA\Island 2019\iPhone Lea\IMG_9397c.jpg
Bajni prizor // Foto: Lea Bijač

Moram vam spomenuti koja još mjesta za islandski puk imaju veliko značenje…

Kad smo se vratili u Reykjavik, iako je već bio mrak, nije još bilo vrijeme za spavanje, pa smo, okupani vodom Plave lagune, lagano lunjali gradom (nastanjuje ga 60% islandske populacije). U njemu se, doduše, nema što puno za vidjeti i raditi, ali moram vam spomenuti mjesta koja za islandski puk imaju veliko značenje. To su knjižare. Na njih se nailazi često, te smo i mi, potaknuti znatiželjom, zavirili u pokoju. Uredno posložene knjige, pretežito na islandskom, ali i engleskom jeziku, nestrpljivo su čekale svoje kupce, kojih je, mogu iskustveno reći, bilo. Osim tekstova, knjižare nude i lijepo uređena mjesta za sjedenje, čitanje i pisanje, a u mnogo slučajeva i mali bar i kolače. Tako se uz omiljeno štivo može uživati i u komadu torte za otprilike 55 kuna (islandska je valuta islandska kruna). Zanimljiva je i činjenica da je svaki peti Islanđanin i sam autor barem jedne knjige.

C:\Users\Administrator\Documents\Documents\Putovanja\PUTOPISI\ISLAND\3\Slike\8.JPG
Da, ovo je djelić tipične islandske knjižare // Foto: Lea Bijač
Pratite nas na društvenim mrežama!